Susjedima je to samo jedan od koraka kojima će utjecati na zdravije prehrambene navike, ali i pokušati smanjiti pretilost te kronične bolesti djece. Oglašivački kodeksi prema novim pravilima, zacrtali su, trebali bi se iskrojiti za pola godine.

Reklamiranje usmjereno na djecu u porastu je i u Hrvatskoj, a utjecaj djece i tinejdžera na kupnju roditelja sve veći, pa je trgovcima taj segment oglašavanja sve važniji. Usto, navike u kupnji koja se steknu u djetinjstvu ostaju za cijeli život.

'Još početkom ovoga mandata poslala sam upit Europskoj komisiji kojim sam tražila bolju zaštitu djece na tržištu. Rasprava je li prodaja najmlađima obmanjujuća trgovačka praksa je bespredmetna jer je očito kako djeca, posebice najmlađi, nisu u stanju prepoznati cilj marketinške aktivnosti. Istraživanja su pokazala kako djeca do deset godina ne razlikuju marketinške aktivnosti od redovnog televizijskog programa', odgovara za tportal hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan koja je članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača u Europskom parlamentu. Ona je s još dvije europske kolegice početkom godine osnovala je i radnu skupinu za pitanje prekomjerne konzumacije energetskih napitaka kod djece i tinejdžera.

Istraživanjem Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) provedenim još 2013. došlo se do alarmantnih podataka o konzumaciji energetskih napitaka upravo kod navedenih dobnih skupina jer je među djecom ispod 12 godina, a koji su redoviti konzumenti, čak 60 posto njih reklo kako ih to pije radi okusa, odnosno šećera dok ih ostatak konzumira jer im treba energije.

'To je očit rezultat agresivnih marketinških kampanja jer djeca u toj dobi imaju višak energije!' komentira Borzan.

Područje oglašavanja u Hrvatskoj, rezimira ona, regulirano je 51 zakonom i još 30-ak zakonskih akata. Ovom popisu u zagrebačkom društvu Potrošač dodaju i Kodeks oglašavanja i tržišnog komuniciranja HURA koji postoji više od 15 godina.

Već ranije su ukazali na to  kako trogodišnjaci prepoznaju brendove i proizvode na policama trgovina, a do osme godine i samostalno donose većinu odluka o kupnji. Najviše ih privlače vesele, komične i zabavne reklame, a u kupnji velik utjecaj na roditelje imaju prilikom izbora slastica, grickalica, jogurta, pudinga, namaza i pića.

Ilija Rkman iz Društva Potrošač i član Hrvatske udruge za samoregulaciju tržišnih komunikacija ističe kako su u prvom Zakonu o zaštiti potrošača bila jasno definirana pravila oglašavanja, no on je mijenjan 2007. i od tada ga nemamo.

'Treba promovirati Kodeks oglašavanja HURA-e, ali im prijavljivati i kršenja načela nepoštene prakse oglašavanja poput zloporabe djece u reklamnim porukama i drugih propisa', napominje Rkman.

Osnovana je i Hrvatska udruga za samoregulaciju tržišnih komunikacija kojoj je jedan od glavnih zadataka stalno educiranje sudionika tržišnih odnosa i komunikacija, stvaranje uvjeta za povećanje tržišne pismenosti kupaca, korisnika i potrošača kao i suradnja svih sudionika tržišne utakmice.

Istovremeno, u Europi se trenutačno revidira Direktiva o audiovizualnim sadržajima čiji se dio odnosi na maloljetnike. Prema dosadašnjoj se neprecizno određivalo kako svi sadržaji koji mogu biti štetni moraju biti ograničeni.

'Sada ćemo definirati sadržaje i svrstati ih u kategorije. Najštetniji sadržaji morat će biti zaštićeni kodom. Isto tako, države članice će morati informirati građane o štetnosti sadržaja kroz jasne indikatore, a na razini EU-a se preporučuje uvođenje jedinstvenog sustava oznaka o štetnosti audiovizualnih sadržaja za maloljetnike', napominje Borzan.

Ona smatra kako je Europska komisija još 2006. trebala u prehrambene propise EU-a uvesti koncept nutritivnih profila. Uz pomoć njih odredilo bi se koliko maksimalno masti, šećera i soli mogu sadržavati prehrambeni proizvodi da bi se smjeli reklamirati kao zdravi. No Komisija to nije napravila jer su se protivile neke države članice i prehrambene industrije zbog bojazni kako bi se i neki tradicionalni proizvodi poput pršuta zbog visokog udjela masti ili soli proglasili nezdravim.

'Zbog nepostojanja nutritivnih profila, sada imamo situaciju da čokoladno mlijeko puno šećera, koje dokazano loše utječe na zdravlje zubi i pretilost, može nositi reklamu Sadrži vitamin D koji pozitivno djeluje na zdravlje zubi i kostiju', objašnjava ova europarlamentarka.

Organizacija Foodwatch nedavno je provela istraživanje kojim je utvrđeno da 80 posto prehrambenih proizvoda u Njemačkoj i Nizozemskoj koji nose tvrdnje da sadržavaju vitamine prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pripada u nezdravu hranu. Prema istraživanju, proizvodi poput keksa, slatkiša, sladoleda i čokolade reklamiraju se kao puni vitamina i zdravi.

'Čini se da je čitanje deklaracije jedina garancija za zdravu prehranu. Iako na pakiranju velikim slovima stoji tvrdnja o vitaminima i pozitivnom utjecaju na zdravlje, važnije je ono što piše malim slovima na pozadini. EU srećom ima stroge osnovne propise o deklariraju sastava hrane, no treba odvojiti vremena da ih se pročita', poručuje Borzan.