Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj lani je pala jedan posto, a samo u prosincu prošle godine stropoštala se za više od šest posto. Prvi je to godišnji pad od krizne 2013. godine, a s obzirom na klimav rast od 1,9 posto u 2017., valja se zapitati čeka li nas još loših vijesti
Prema posljednjim podacima DZS-a, mjesečna stopa pada od 6,6 posto u odnosu na prošlu godinu najviša je od rujna 2012. Razloge za ukupni pad proizvodnje treba tražiti u padu proizvodnje kapitalnih proizvoda koja je na razini godine pala više od 10 posto.
Promatra li se cijela 2018. godina, osim kapitalnih proizvoda padovi su zabilježeni u sektoru proizvodnje energije (0,6 posto) te u sektoru trajnih proizvoda za široku potrošnju (-2,1 posto). Snažniji pad zaustavila je veća proizvodnja intermedijarnih proizvoda koji su na godišnjoj razini rasli 2,1 posto.
vezane vijesti
Zabrinjavajuće je i to da je prerađivačka industrija, koja čini 80 posto ukupne industrije, pala za jedan posto, dok je sektor rudarstva i vađenja pao nemalih 10 posto. Pad prerađivačke industrije pripisuje se padu proizvodnje gotovih metalnih proizvoda od 13 posto, padu proizvodnje električne opreme od deset posto, padu proizvodnje strojeva i uređaja od 13 posto te padu brodova od 37 posto.
Inače, kada se za velike padove industrijske proizvodnje krivi proizvodnja brodova ili kada se veliki rast pripisuje prodaji gotova broda, na umu treba imati to da proizvodnja brodova čini tek 1,3 posto cjelokupne hrvatske industrije.
Srećom, nije sve palo. Rasla je proizvodnja proizvoda od gume i plastike (+16,2 posto), metala (+15,7 posto) te proizvodnja motornih vozila, prikolica i ostalog za 12,6 posto. Za gotovo četvrtinu je porasla i proizvodnja duhanskih proizvoda, no oni u ukupnoj industriji sudjeluju s tek oko 0,6 posto ukupne proizvodnje.
Upitali smo ravnateljicu Ekonomskog instituta Zagreb Marušku Vizek kako komentira i čemu pripisuje pad naše industrije u 2018.
'Smanjena proizvodnja električne opreme te strojeva i uređaja, koja predstavlja naše vrlo jake i uspješne izvozne grane, vjerojatno je posljedica smanjene potražnje za tim proizvodima na europskom tržištu uslijed usporavanja ekonomije EU-a. Znatno lošije rezultate bilježe još dvije tradicionalno jake industrijske grane: industrija metalnih proizvoda i kemijska industrija, koje također značajan dio svoje proizvodnje izvoze na strana tržišta. S druge strane, smanjena proizvodnja brodova rezultat je naših tekućih problema u brodogradnji. Aktivnost prehrambene industrije u 2018. tek je neznatno slabija nego u 2017., tako da situacija u Agrokoru za sada nije ozbiljnije narušila stanje u toj industrijskoj grani', kaže Vizek za tportal.
Što se budućnosti tiče, ona će u značajnoj mjeri ovisiti o poslovnom ciklusu u EU i to posebno u našim glavnim trgovinskim partnerima:
'Posebno pri tome zabrinjava loše stanje talijanske ekonomije, koja je naše veliko izvozno tržište, a koja se opet nalazi pred recesijom. Naravno, svi nepovoljni događaji u brodogradnji također će ostaviti svoje posljedice i na ukupnim rezultatima za industrijsku proizvodnju', rekla je Vizek.
Optimistični nisu ni analitičari Raiffeisen banke: 'Negativan doprinos industrije neće doživjeti svoj procvat ni u ovoj godini, već će očekivana stopa oporavka biti skromna. S druge strane, očekujemo da će, promatrajući sa strane ponude, rast i dalje generirati djelatnosti vezane uz trgovinu na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, pripremu i usluživanje hrane, informacije i telekomunikacije te graditeljstvo.'
