Prvi put nakon 2008. Hrvatska će u 2015. zabilježiti pozitivnu godišnju stopu rasta BDP-a. Osnovni doprinos rastu dolazi od povećanja pozitivnog salda u razmjeni s inozemstvom, ostvarenog u poboljšanim uvjetima razmjene i rasta inozemne potražnje. Konačni podaci trebali bi potvrditi i pozitivan doprinos domaćih čimbenika, osobito osobne potrošnje.

Deflatorni pritisci na strani uvozne ponude povećali su realni raspoloživi dohodak, a dodatni poticaj potrošnji prelio se od prihoda ostvarenih tijekom izvrsne turističke sezone. Problemi na konkurentskim destinacijama popraćeni su poboljšanjem kvalitete turističke ponude i produljenjem sezone uz evidentno prisutan sinergijski i multiplikativni učinak na ostatak gospodarstva.

Pozitivan trend u uslužnom sektoru potvrđen je i pojačanim investicijama, a pokazatelji u drugoj polovici prošle godine daju naslutiti da se duboka i produljena recesija u građevinarstvu ipak primakla svojem kraju. Naposljetku, pripadnost europskom jedinstvenom tržištu uz jačanje inozemne potražnje i tržišno restrukturiranje, osobito u segmentu malih i srednjih poduzeća, za posljedicu je imalo nastavak razmjerno snažnoga rasta izvoza roba.

Ipak, ostvareni oporavak nije dovoljan za stvaranje novih radnih mjesta. Tržište rada opterećeno je preniskim udjelom aktivnoga stanovništva i niskom zaposlenošću, što se odražava kroz visoku dugotrajnu nezaposlenost i nezaposlenost među mladima. Problem održivosti rasta strukturne je prirode i kao takav rješiv je mjerama strukturne naravi, ponajprije u domeni fiskalne politike, gdje rastući javni dug povećava troškove financiranja države i otežava fiskalnu prilagodbu.

Prevelik, trom i neučinkovit javni sektor opterećuje gospodarstvo, a uz visok porezni teret, poslovno okruženje nije poticajno za značajnije investicije privatnoga sektora. Stoga pred novu Vladu dolaze stari izazovi, ali i kraće vrijeme za provedbu učinkovitih mjera za otklanjanje strukturnih slabosti. Odgoda ili sporost u provedbi već identificiranih mjera za poticanje održivoga rasta bila bi pogubna za privatni sektor i mlađe naraštaje, a time i za srednjoročnu do dugoročnu perspektivu cijeloga društva.

S druge strane početak podizanja referentne kamatne stope Feda upozorava da će se razdoblje niskih kamatnih stopa i primjena nekonvencionalnih mjera monetarne politike Europske središnje banke jednom primaći kraju. Za sada izostanak inflacije i nejednak oporavak članica eurozone podržava očekivanja da je nastavak ekspanzivne monetarne politike ESB-a izgledan barem do polovice 2017.

Pozitivna retorika nove Vlade i povoljni uvjeti na tržištima u okružju pružili su Vladi mogućnost da u razmjerno kratkom razdoblju provede reformske mjere i preokrene tendenciju prema povratku Hrvatske u investicijski rejting. Time bi se stekao ključan uvjet za smanjenje premije rizika države, olakšanje financiranja javnoga duga, ubrzanje fiskalne prilagodbe i posljedično smanjenje troškova financiranja svih sektora. Središnja banka pružit će podršku prilagodbi fiskalne politike i konkurentnosti gospodarstvu najavljenim dugoročnim repo operacijama, kojima će odgovoriti na pojačanu potražnju za kreditima u domaćoj valuti. Stabilnost kune u odnosu na euro pritom ostaje neupitna s obzirom na visoku euroiziranost gospodarstva te negativne posljedice koje bi uzrokovala nagla i snažnija deprecijacija domaće valute.

Naposljetku, navode analitičari RBA, vjerodostojnost svake ekonomske politike stječe se kroz određeno vrijeme i samo uz stabilnost u provedbi nužnih mjera, a za povratak u investicijski rejting potrebni su i rezultati provedenih reformi.

Zaključuju da će prijedlog proračuna za 2016., koji se očekuje do kraja prvoga tromjesečja, pokazati ima li Vlada odlučnost za provedbu mjera prilagodbe kroz smanjenje i strukturnu preraspodjelu na rashodnoj strani.