Skandali s mesom i jajima zaraženim salmonelom na policama trgovačkih lanaca pogodili su domaću trgovinu. Zaraženo i potencijalno zaraženo meso moralo se ukloniti. Gdje takva roba završava? Uglavnom u Sesvetskom Kraljevcu, točnije u pećima Agroproteinke, tvrtke koja se bavi zbrinjavanjem životinjskih nusproizvoda i na tome dobro zarađuje
Glavni je biznis te tvrtke spaljivanje nusproizvoda: klaoničkog otpada, uginulih životinja s farma te zaraženog mesa. Tvrtku vodi Ivica Grlić Radmana biznis je naslijedio od oca Ante Grlića Radmana.
Biznis spaljivanja otpadnog mesa nastao je počekom 50-ih godina prošlog stoljeća u sklopu PIK Sljemena, a tvrtku pod nazivom Agroproteinka Ante Grlić Radman poduzetnik iz Bugojna osnovao je 1987. godine.
Agroproteinka danas ima dva pogona. Prvi je tvornica u kojoj se spaljuje otpad iz klaonica. Nakon spaljivanja dobivaju se dva osnovna proizvoda: prerađeni životinjski proteini i životinjska mast. Ti su proizvodi osnova za proizvodnju hrane za kućne ljubimce.
Druga tvornica, potpuno tehnički i tehnološki odvojen pogon i proces od prethodnog, pogon je za preradu nusproizvoda. U njoj se spaljuju uginule životinje i zaraženo meso.
'Značaj je ovog pogona u njegovoj ulozi zaštite zdravlja ljudi i životinja i zaštite okoliša. To su dijelom sadašnje okolnosti s otkrivanjem zaraze pilećeg mesa sa salmonelom. Proizvodi dobiveni termičkom obradom su mesno koštano brašno i tehnička mast', kazali su iz Agroproteinke tportalu.
Prema podacima Poslovne Hrvatske, tvrtka je 2015. ostvarila prihode od 143 milijuna kuna uz 18,5 milijuna kuna dobiti i 127 zaposlenih. Agroproteinka posluje stabilno, o čemu svjedoči činjenica da u proteklih pet godina zadržava godišnje prihode na razini od oko 140 milijuna kuna. O tvrtki se pisalo tijekom nedavne predizborne kampanje za parlamentarne izbore, kad je HDZ-u donirala 80.000 kuna.
Najveći su joj klijenti sve tvrtke koje proizvedu bilo kakve životinjske nusproizvode, dakle farme, klaonice, obrti, OPG-ovi i, naravno, trgovački lanci. Osim u Hrvatskoj planiraju i nastup na tržištu Bosne i Hercegovine, no pogon za preradu u toj zemlji još je u fazi pregovora.
Tržišni potencijal prepoznali su i u biootpadu iz kuhinja i kantina te tržnica. Biootpad, naime, može biti vrlo dobro gorivo za bioplinsko postrojenje koje bi s radom moglo započeti već u ovoj godini, otkrivaju nam u Agroproteinki. Postrojenje snage jednog megavata u Sesvetskom Kraljevcu trebalo bi proizvoditi toplinsku, ali i električnu energiju.
