Najveća europska ekonomija i drugi po veličini vanjskotrgovinski partner Hrvatske lani je imao najslabiji gospodarski rast u posljednjih pet godina, otkrili su podaci njemačkog ureda za statistiku. Prema tim prvim procjenama, njemački bruto domaći proizvod (BDP) lani je porastao za 1,5 posto, što je niže od 2,2 posto rasta koji je ostvaren u 2017., a manje čak i od 1,8 posto, koliko se početkom prošle godine predviđalo da će rast iznositi u 2018.

Među faktorima koje se spominje kao one koji su doprinijeli usporavanju općenito je slabiji rast u svjetskoj ekonomiji, kao i problemi koje njemački proizvođači automobila imaju u prilagodbi strogim pravilima za zaštitu okoliša. Njemački potrošači su manje skloni kupovini novih automobila dok se ne raščisti situacija oko ekoloških standarda i načina na koje ih proizvođači namjeravaju poštovati. BBC navodi da su lošijem ekonomskom rastu Njemačke pridonijeli čak i niski lanjski vodostaji rijeka, zbog čega je bio otežan transport nekih proizvoda.

Na Njemačku, kao zemlju čije gospodarstvo uvelike ovisi o izvozu, znatan utjecaj ima globalna ekonomija, a u njoj posebno mjesto zauzima Kina, treće po veličini njemačko izvozno tržište. Nedavna anketa među njemačkim kompanijama pokazala je najsnažniji pad izvoznih narudžbi u posljednjih šest godina, a brojne kompanije već bilježe pad prodaje u Kinu. Kao izvozna ekonomija, Njemačka je osjetljiva i na druge trzavice u međunarodnoj trgovini poput onih koje uvođenjem carina proizvodi vlada američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Neki se ipak nadaju da će se situacija poboljšati. Realni rast plaća u Njemačkoj se nastavlja i to bi trebalo potaknuti domaću potrošnju. Nezaposlenost je na niskoj razini i sve ukazuje na rast ekonomije, ali po nižim stopama nego proteklih nekoliko godina. Prema sadašnjim planovima, njemačke će vlasti u infrastrukturu i obrazovanje u iduće četiri godine investirati 150 milijardi eura, a promjene u poreznoj politici i doprinosima za socijalno osiguranje trebale bi također ići na ruku potrošačima.

Bloomberg procjenjuje da bi se u slučaju nastavka slabijeg rasta Nijemci mogli okrenuti i dodatnim fiskalnim poticajima. Prema sadašnjim planovima, njemački javni dug bi ove godine trebao pasti ispod razine od 60 posto BDP-a, tako da ima mjesta za novo zaduživanje, a sadašnja razina kamatnih stopa to bi učinila vrlo jeftinim za Njemačku.

Promjena fiskalne politike u najvećoj europskoj ekonomiji prigodno bi nadomjestila poticaj koji je do sada kroz monetarnu politiku davala Europska središnja banka (ECB, European Central Bank). Mario Draghi, čelnik ECB-a, ovog tjedna izjavio je da globalna ekonomska neizvjesnost 'ostaje značajna'. Riješi li se barem dio te neizvjesnosti - postignu li, primjerice, Kina i SAD nekakav dogovor - njemački proizvođači automobila, koji su zaslužni za petinu prihoda cjelokupne tamošnje industrije, mogli bi se nadati boljim rezultatima s upravo ta dva ključna tržišta.

Problemi u njemačkom gospodarstvu izazivaju i daljnje reperkusije u ostatku Europe, pa bi traga mogli ostaviti i na hrvatskoj ekonomiji. Dva naša najveća vanjskotrgovinska partnera su Italija i Njemačka, u koje je ukupno usmjereno više od četvrtine hrvatskog izvoza. Italija je istovremeno peti po veličini uvoznik u Njemačku, što u globalu znači da usporavanje u njemačkoj ekonomiji i izravno i posredno ima dosta utjecaja i na naše gospodarstvo.

Vijesti o slabljenju njemačke ekonomije ipak donose novu neizvjesnost u globalno gospodarstvo u 2019. jer sada niti jedna od pet najvećih svjetskih ekonomija ne ulijeva previše optimizma. Sjedinjene Američke Države su u proteklih godinu, dvije bilježile odlične rezultate, potaknute poreznim olakšicama za korporacije i oporavkom domaćeg tržišta, no pitanje je može li se takav trend i nastaviti.

Ovih dana objavljene su procjene da bi blokada američkog proračuna, koja traje već četiri tjedna, mogla imati i ozbiljnije posljedice po cijelu ekonomiju, a i dalje je neizvjesno koje će konačne učinke imati trgovinski rat s Kinom i drugim državama.

Kini se pak već dulje vrijeme predviđa usporavanje gospodarskog rasta i poticaj koji ta država daje svjetskoj ekonomiji svakako će biti slabiji. Japan također ne ulijeva previše povjerenja za snažniji oporavak, a Ujedinjena Kraljevina nalazi se pred izlaskom iz Europske unije sa svim zavrzlamama koje to nosi i dok god se ne razjasni pod kojim će to točno uvjetima biti, nezahvalno je prognozirati bilo kakav smjer britanske ekonomije. Njemačka, koja je proteklih godina bila prilično čvrst oslonac europske ekonomije, lani se malo nakrivila, a za EU, pa time i Hrvatsku, bilo bi vrlo dobro da se to ne pretvori u kakvo ozbiljnije rušenje jer bi se ispod tih ruševina bilo vrlo teško izvući.