Orepić - 'on je vojnik koji ne popušta'

Najpoznatiji brk Mosta Vlaho Orepić, otkako je u siječnju 2016. dobio u ruke Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), neprestano je u tihom ratu s HDZ-om.

Prvo se u vladi Tihomira Oreškovića često kačio s bivšim šefom HDZ-a Tomislavom Karamarkom i njegovom desnom rukom Milijanom Brkićem.

U kabinetu Andreja Plenkovića među prvima je prozvao ministra financija Zdravka Marića, ali i potpredsjednicu Vlade Martinu Dalić, zbog krize u Agrokoru. Orepić je uvjeren kako je u koncernu Ivice Todorića bilo kriminalnih radnji.

'Ako su Marić i Dalić znali bilo što vezano za nezakonite radnje u Agrokoru, morali su to prijaviti', izjavio je Orepić tako da ne čudi to što je protiv toga da Marić, kao bivši Todorićev direktor, sjedi u Banskim dvorima.

Mostovci su Orepića željeli za prvog policajca zbog njegova beskompromisnog stava, pogotovo jer im je jedna od glavnih točaka političkog programa borba protiv kriminala i korupcije.

 'On je vojnik koji ne popušta', opisivali su Orepića dok je još bio nepoznat široj javnosti.

Njegovim izbacivanjem iz Vlade pitanje je što će biti s najavljenom reorganizacijom MUP-a. Orepić je prvo namjeravao srezati broj policijskih uprava s 20 na pet. Od toga je u međuvremenu odustao te je reformske škare usmjerio na policijske šefove. Planirao je izbrisati čak 400 rukovodećih pozicija, s tim da bi povećao broj operativnih policajaca.

Ni to nije prošlo bez kritika HDZ-a. Milijan Brkić rekao je kako mu je drago to što je Orepić odustao od smanjivanja policijskih uprava, ali da mu i dalje nije jasno koji su ciljevi reorganizacije, osim 'smanjivanja glave i pojačavanja tijela'.

Prije nego što je uskočio u ministarsko odijelo Orepić je bio poznat kao ekološki aktivist, a borio se protiv izgradnje termoelektrane na ugljen u Pločama. Tada je prvi put došao u sukob s lokalnim HDZ-ovcima koji su bili za izgradnju elektrane. Jedan od njih, Josip Jurčević, bivši kadar SOA-e, blizak je Karamarku i Brkiću.

Orepić je rođen 16. studenog 1968. Završio je pomorski smjer Zapovjedno-stožerne škole Blago Zadro. Zvanje inženjera strojarstva stekao je na Mornaričkoj vojnoj akademiji. Završio je i Kineziološki fakultet u Zagrebu, na kojem je stekao zvanje višeg sportskog trenera fitnesa.

U svom je životopisu detaljno naveo svoj ratni put od 1991., kada dragovoljno pristupa Zboru narodne garde u Pločama te sudjeluje u osnivanju ratne luke. Nakon rata vraća se u Hrvatsku ratnu mornaricu, koju je na osobni zahtjev napustio 1. srpnja 2014., dok je obnašao dužnost zapovjednika Pomorske baze Jug.

Šprlje - nesuđeni veliki reformator pravosuđa

Slično kao i Orepića, ministra pravosuđa Šprlju tek je čekao pravi posao. Pripremao je prvu veću reformu domaćeg pravosuđa nakon duljeg vremena.

Najavljivao je da bi početkom iduće godine trebalo stupiti na snagu deset novih zakona koji bi bitno promijenili organizaciju cijelog pravosudnog sustava.

I prije nego što su nacrti zakona pušteni u javnu raspravu unutar sudačkih krugova pojavili su se otpori reformi.

Jedna od ključnih promjena koje je Šprlje najavljivao jest pripajanje prekršajnih sudova općinskima.

Približno polovica sadašnjeg broja prekršajnih sudaca, njih 150, trebalo bi se prema njegovu planu početkom iduće godine prebaciti na rješavanje spisa na općinskim sudovima, ponajviše onih iz građanske grane sudovanja.

Šprlje je u veljači ove godine, predstavljajući rezultate svog dosadašnjeg rada kao najveće uspjehe, istaknuo to što je Ministarstvo pravosuđa, unatoč smanjenju proračuna za 35 milijuna kuna, 2016. završilo bez dugova. Pohvalio se i kako je smanjen broj neriješenih predmeta za devet posto, kao i trajanje sudskih postupaka.

U fotelji ministra pravosuđa Šprlje je sjedio i u vladi bivšeg premijera Tihomira Oreškovića.

Prije toga, od 2012., obnašao je dužnost suca Općinskog suda u Metkoviću i Općinskog suda u Dubrovniku, a tijekom 2015. bio je zamjenik predsjednice Općinskog suda u Metkoviću.

Na istom je sudu počeo kao sudski savjetnik te vježbenik. Pravosudni ispit položio je 2007., a zvanje diplomiranog pravnika stekao je 2002. godine.

Dobrović - ekoaktivist u fotelji ministra

Slaven Dobrović, koji je u vladi Tihomira Oreškovića bio ministar zaštite okoliša, dolaskom vlade Andreja Plenkovića postaje ministar zaštite okoliša i energetike.

Na početku njegova drugog mandata od njega se puno očekivalo, posebice u pregovorima Vlade i mađarskog MOL-a oko mogućeg hrvatskog preuzimanja Ine. No ta je priča brzo pala u drugi plan, kao i ministar Dobrović.

U proteklim danima, uz aktualne teme poskupljenja plina i isplativosti razdjelnika, Dobrović je u prvi plan gurnuo svojeg pomoćnika Antu Čikotića. Proslavio se i svojim Planom gospodarenja otpadom te je nakratko uspio posvađati koalicijske partnere HDZ i Most.

Politički analitičari procijenili su da je Dobrović ispario s naslovnica kada je postalo jasno da će glavnu riječ u Vladi uvijek imati premijer Plenković.

Dobrović je jedan od frontmena i zaštitnih lica Mosta. Otkrili su ga na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje kao respektabilnog stručnjaka za zaštitu okoliša, posebno na području voda i gospodarenja otpadom.

Rođen u Zadru, otac čak sedmero djece, osim teoretskim studijama, stručnu karijeru gradio je i konkretnim angažmanom na čak sedamdesetak komunalnih projekata diljem Hrvatske, između ostalog na odvojenom prikupljanju otpada na Krku - što će kasnije koristiti kao lajtmotiv snažnog zagovaranja načela nultog otpada (zero waste), odnosno potpuno kružnog gospodarenja u kojemu od otpada na koncu ne preostane ni 'o'.

Kao što je tportal ranije pisao, Dobrovićevi suradnici neslužbeno su ga opisivali kao 'ekoaktivista u odijelu ministra'.