Donosimo pregled najzanimljivijih dijelova i zaključaka o rezultatima poslovnih subjekata i utjecaju pandemije koronavirusa na hrvatsku ekonomiju.

Kako bi se osigurala usporedivost i konzistentnost podataka, analizirani su subjekti koji su poslovali u 2019. i 2020. godini, a do kraja svibnja ove godine predali su financijske izvještaje. Takvih je subjekata otprilike trećina, a u sličnom omjeru sudjeluju u poslovnim prihodima svih društava koja su predala izvještaje za 2019. godinu.

Analizirani subjekti tijekom 2019. godine ostvarili su otprilike 270 milijardi kuna poslovnih prihoda dok su tijekom 2020. godine imali oko 254 milijarde kuna poslovnih prihoda, odnosno ukupan pad poslovnih prihoda iznosio je 16 milijardi kuna, tj. šest posto, kao i prosječan pad poslovnih prihoda koji uobičajeno daje bolju sliku o ostvarenjima tipičnog subjekta.

Potrebno je naglasiti da je analiziranim subjektima tijekom 2020. godine isplaćeno 3,4 milijarde kuna potpora za očuvanje radnih mjesta. Iznos potpora za očuvanje radnih mjesta, u skladu s dobrom računovodstvenom praksom, trebao bi biti uključen u poslovne prihode subjekata te iznositi otprilike 1,4 posto poslovnih prihoda analiziranih subjekata u 2020. godini. Usporediv ukupni pad poslovnih prihoda u 2020. godini u odnosu na 2019., s prilagodbom za potpore za očuvanje radnih mjesta, iznosi oko 7,5 posto, a prosječni otprilike 10,5 posto.

Uz poslovne prihode, Fininfo.hr je u svojoj analizi promatrao kretanje rezultata poslovanja na operativnoj razini (EBITDA), uz neto dobit i broj zaposlenih.

To je pak pokazalo da je EBITDA subjekata koji su predali financijske izvještaje za 2020. godinu ukupno pala za otprilike 5,3 milijarde kuna u odnosu na 2019., odnosno smanjenje EBITDA-e iznosilo je otprilike 16 posto.

Zanimljivo je to da je pad EBITDA-e na razini prosječnog subjekta iznosio 7,1 posto. Pritom je neto dobit u 2020. godini u odnosu na 2019. ukupno pala za 5,2 milijarde kuna, što predstavlja smanjenje od otprilike 40 posto. Prosječni pad neto dobiti na razini tipičnog subjekta iznosio je oko 5,2 posto.

Osim toga, broj radnika u promatranim subjektima smanjio se s nešto više od 357 tisuća na oko 354 tisuće, što predstavlja pad broja zaposlenih od 0,8 posto.

Na osnovi gore navedenih podataka može se zaključiti da su mjere Vlade Republike Hrvatske za očuvanje radnih mjesta bile uspješne jer je pad broja zaposlenih u promatranim subjektima iznosio manje od jedan posto. Vidljivo je da su teret krize prouzrokovane pandemijom koronavirusa u većoj mjeri podnijeli poslodavci jer je prosječna neto dobit smanjena za 5,2 posto, a EBITDA za 7,1 posto u odnosu na 2019. godinu.

Nadalje, iz podataka proizlazi da su veliki poslovni subjekti ostvarili nešto manji pad poslovnih prihoda prilagođen za potpore za očuvanje radnih mjesta od prosjeka ekonomije dok su, s druge strane, ostvarili znatno veće smanjenje neto dobiti u odnosu na ostala društva. Do ovog zaključka može se doći usporedbom agregatnih i prosječnih podataka o poslovnim prihodima i neto dobiti.

Na temelju provedene analize pokazatelja likvidnosti promatranih subjekata zaključili smo da se ona u manjoj mjeri poboljšala dok se dinamička zaduženost nešto pogoršala.

Pritom valja imati na umu to da su subjekti koji su do kraja svibnja 2020. predali financijske izvještaje u prethodnim godinama poslovali uspješnije od ostatka ekonomije. Stoga bi prosječni rezultati svih subjekata koji će predati financijske izvještaje mogli biti nešto slabiji od prikazanih u ovoj analizi.

Najpogođenije djelatnosti

Analizirano je i pet djelatnosti s najvećim padom poslovnih rezultata u 2020. godini uslijed pandemije koronavirusa, pri čemu je uzeta u obzir relevantnost djelatnosti s aspekta učešća njihovih poslovnih prihoda u ekonomiji. Tako se pokazalo da pet najpogođenijih djelatnosti čine putničke agencije i organizatori putovanja - turoperatori, smještaj, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, proizvodnja metala te trgovina na veliko i malo motornim vozilima i motociklima.

Poslovni prihodi ovih pet djelatnosti činili su otprilike 11 posto ukupnih poslovnih prihoda hrvatske ekonomije u 2019. godini. Ukupni poslovni prihodi analiziranih subjekata iz najpogođenijih djelatnosti u 2020. godini pali su na 18,8 milijardi kuna, tj. za otprilike devet milijardi kuna, odnosno 32 posto.

Najveći pad poslovnih prihoda u 2020. godini, od 71 posto, zabilježile su putničke agencije.

Uz poslovne prihode, Fininfo je analizirao kretanja operativnih rezultata (EBITDA), neto dobiti i broja zaposlenih. EBITDA subjekata iz najpogođenijih djelatnosti koji su predali financijske izvještaje za 2020. godinu pala je za otprilike 2,8 milijardi kuna u odnosu na 2019., odnosno otprilike 70 posto.

Neto rezultat najpogođenijih djelatnosti u 2020. godini u odnosu na 2019. pao je za 2,4 milijarde kuna te je postao negativan, odnosno subjekti koji posluju u ovih pet djelatnosti ostvarili su nešto više od 750 milijuna kuna gubitaka.

Broj radnika u promatranim subjektima iz najpogođenijih djelatnosti smanjio se za pet tisuća, što predstavlja pad broja zaposlenih za otprilike 12 posto.

Najbolje djelatnosti

Prilikom izdvajanja pet djelatnosti s najvećim rastom poslovnih rezultata također je uzeta u obzir relevantnost djelatnosti sa stajališta njihovih poslovnih prihoda u ekonomiji.

Tako se pokazalo da pet djelatnosti s najboljim rezultatima u 2020. godini čine opskrba električnom energijom i plinom, gradnja građevina niskogradnje, upravljačke djelatnosti i savjetovanje u vezi s upravljanjem, računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima te specijalizirane građevinske djelatnosti.

Poslovni prihodi ovih pet djelatnosti činili su otprilike 12 posto ukupnih poslovnih prihoda hrvatske ekonomije u 2019. godini. Ukupni poslovni prihodi analiziranih subjekata iz najboljih djelatnosti u 2020. godini porasli su na 32,1 milijardu kuna, tj. za otprilike četiri milijarde kuna, odnosno 15 posto.

Najveći rast poslovnih prihoda u 2020. godini, od 24 posto, ostvarila je opskrba električnom energijom i plinom.

Uz poslovne prihode analizirano je kretanje rezultata na razini EBITDA-e, neto dobiti i broja zaposlenih. EBITDA subjekata koji su predali GFI za 2020. godinu porasla je za otprilike 560 milijuna kuna u odnosu na 2019., odnosno za otprilike 16 posto. Neto dobit u 2020. godini u odnosu na 2019. porasla je za otprilike 220 milijuna kuna, odnosno rast je iznosio oko 12 posto.

Zanimljivo je to da je broj radnika u promatranim subjektima porastao za 1,4 tisuće, što predstavlja rast broja zaposlenih od otprilike četiri posto.