Ovogodišnji urod pšenice procijenjen je na 578 tisuća tona, što je za 39,8 posto manje od prošlogodišnjeg, a smanjen je i urod ječma i zobi, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS) u svojim ranim procjenama važnijih ranih usjeva.
Po podacima DZS-a, pšenica je bila zasijana na 105 tisuća hektara, a očekivani prirod je 5,5 tona po hektaru ili ukupno 578 tisuća tona, što je 39,8 posto manje nego lani.
Službena statistika u procjenama priroda važnijih ranih usjeva ne iznosi usporedbu podataka o zasijanim površinama, a to je ponajviše utjecalo na smanjenje ukupnog uroda pšenice jer su površine pod pšenicom, kako je ranije objavio DZS, bile najmanje u zadnjih 26 godina.
DZS je, naime, krajem lipnja objavio rane procjene površina važnijih usjeva prema kojima je pšenica bila zasijana na 100 tisuća hektara, što je 68 tisuća hektara ili 40,5 posto manja površina nego u 2016. godini.
vezane vijesti
Iako najnoviji podaci o urodu pokazuju da je pšenica bila zasijana na 105 tisuća hektara, što je pet tisuća hektara više nego u prvoj procjeni površina, to je ipak i dalje znatno manje, za 37,5 posto, u odnosu na površine s kojih je pšenica požnjevena prošle godine.
Prosječan, pak, prinos pšenice je podjednak prinosima proteklih godine, s obzirom da raniji podaci DZS-a pokazuju da je 2016. prosječan prinos iznosio 5,7 tona po hektaru, a 2015. godine 5,4 tone po hektaru.
Podaci DZS-a o ranim procjenama priroda važnijih ranih usjeva pokazuju, također, da je ječam bio zasijan na površini od 53 tisuće hektara, a prosječan je urod 4,4 tone po hektaru. Tako je ukupan urod ječma procijenjen na 233 tisuće tona, što je za 11,4 posto manje nego prošle godine.
Procjenjuje se da je prirod zobi smanjen za 7,5 posto, na 74 tisuće tona. Ukupno je pod zobi bilo 23 tisuće hektara, a procijenjeni urod po hektaru iznosi 3,2 tone.
Urod uljane repice ove je godine veći za 27,4 posto i procjenjuje se na ukupno 144 tisuće tona. Pod uljanom je repicom bilo 48 tisuća hektara, a očekivani prirod po hektaru je 3 tone, pokazuju rane procjene uroda važnijih usjeva u 2017. godini.
Ti su podaci prve informacije Državnog zavoda za statistiku o visini priroda ranih usjeva, a statistika ih temelji na rezultatima istraživanja o jesenskoj sjetvi za anketu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u 2016. godini, rezultatima istraživanja o zasijanim površinama i nasadima na kraju proljetne sjetve u ovoj godini te iz raspoloživih administrativnih izvora - Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i dr.
