Između 2500 prijavljenih mladih liderica iz cijele Europe, stručni žiri odabrao je 29 sudionica za cjelotjedni program masterclass predavanja, timskih projekata, aktivnog učenja, grupnih aktivnosti, tematskih večera i kulturnih iskustava. Sudjelovalo je 27 djevojaka iz država članica Europske unije, jedna polaznica sa zapadnog Balkana te jedna polaznica iz Ukrajine.

Ove godine Hrvatsku je predstavljala 19-godišnja Osječanka Ana Knežević te nam je otkrila što ju je potaknulo da se prijavi za program i što je najviše zanima. U osnovnoj školi zaljubila se, kaže, u matematiku, potom upisala Prirodoslovno-matematičku gimnaziju, a svoj put nastavila u tom smjeru upisavši Matematiku i računarstvo na Odjelu za matematiku u Osijeku. Svestrana je pa uz fakultet radi na različitim projektima, zanimaju je i odnosi s javnošću, stoga ne čudi to da se odlučila okušati i u Ljetnoj školi za ženski leadership, a nas je zanimalo kakve dojmove nosi.

'Kako sam članica nekoliko studentskih udruga, često se prijavljujem na događaje za koje čujem preko njih. Preko studentske udruge AIESEC u Osijeku čula sam i za Huaweijevu Ljetnu školu, a nije mi trebalo puno razmišljanja da se odlučim prijaviti za ovakav program. Doduše, na početku sam bila sumnjičava misleći kako sve izgleda predobro da bi bilo istinito. Nakon što sam shvatila da je ovaj program nešto što se stvarno održava popunila sam prijavnicu pa u konačnici i dočekala lijepe vijesti! Svaki sam dan bila očarana samom činjenicom što imam priliku biti dio tako kvalitetnog programa. Oduševljena sam bila organizacijom, trudom i promišljenošću uloženom u sam projekt. Teme koje smo prošli i perspektive drugih ljudi navele su me na dosta razmišljanja o mojoj ulozi u društvu.

Kad sam vidjela što sve može nastati iz obične ideje, shvatila sam da je 'nemoguće' riječ kojom si sami postavljamo granice, ali i da smo mi ti koji brišu te granice. Najviše me pak dojmila potpora koju sam osjetila i koja je strujala bez prestanka. Potpora koja je stvorila zajednicu u kojoj se nitko ne osjeća izostavljeno. Potpora zbog koje osjećaš da je i tvoja ideja bitna. Potpora koja te motivira da ne odustaješ, rušiš granice i mijenjaš svijet na bolje. Još bih voljela izdvojiti povezanost koja postoji među svima uključenima u program. Iako se tako možda ne čini, Škola predstavlja samo početak promjene koju stvaramo, a povezanost svih sudionika tu promjenu i ostvaruje', kaže Ana.

Pojasnila nam je da su dani Ljetne škole bili podijeljeni tematski kroz radionice, predavanja i panele – od tehnologije i održivosti do osnaživanja i mentalnog zdravlja. Kaže da su se najviše usredotočili na digitalni svijet; kako koristiti tehnologiju za svoje dobro te što ona znači, a dotaknuli su se i kibernetičke sigurnosti, javnog nastupa, programiranja i umjetne inteligencije. Bilo je tu i timskog rada kroz koji su nalazili rješenja za probleme s kojima se danas susreću mala i srednja poduzeća.

Konkretna znanja i ideje za napredak

'Najkvalitetniji govornici učili su nas što znači biti vođa, a pritom misliti na održivost i zajednicu te ne zaboraviti sebe. U konačnici je sve rezultiralo time da smo svi izašli prepuni novih konkretnih znanja i spoznaja, izmijenjenih perspektiva, tema za razmišljanje, ideja za napredak i, što je najvažnije – s novim doživotnim prijateljstvima. Kako se budućnost svijeta usredotočuje na digitalizaciju, tehnološka znanja uvelike će mi koristiti. No potrebno je i znati kako sposobnosti i vještine koje imamo možemo iskoristiti da bismo pomogli sebi, drugima i svijetu, a to je ono što Škola ostvaruje. Ljetna škola od pametnih i sposobnih djevojaka stvorila je pametne i sposobne vođe', kaže Ana, dodajući da joj je taj program bio poticaj da svoje ideje pretvori u djela te da pokuša svijet učiniti boljim mjestom.

Premda trenutno studira matematiku i računarstvo, kaže da bi se voljela baviti poslom koji je direktno vezan uz ljude; zanimaju je odnosi s javnošću, menadžment i marketing.

'No sada znam da jedno ne isključuje drugo te da uvijek postoji mogućnost da kombiniram svoje zone interesa. Sebe vidim još na početku karijere, a sada nastojim skupiti što više znanja, sposobnosti i iskustva kako bih kasnije mogla iskoristiti tu raznolikost i stvoriti karijeru koja kombinira sve što volim. Nastojim maksimalno iskoristiti prilike koje mi se nude za rast i razvoj, a zahvaljujući Školi, znam da granica ne postoji. Svatko tko ima želju napraviti promjenu treba poduzeti barem prvi korak prema ostvarivanju toga. Moj je prvi korak bio prijavljivanje za Huaweijevu školu, a znam da i mnogim drugim curama može značiti isto', zaključuje studentica Ana.

'Nužna je veća uključenost žena'

I ove godine budućim lidericama predavanje je održala Tamara Tafra, diplomatska savjetnica za kibernetička pitanja, hibridne prijetnje i dezinformacije u Stalnom predstavništvu Republike Hrvatske pri Europskoj uniji. Sudjelovala je na panelu o digitalnoj uključivosti i socijalnom napretku, na kojem je glavna tema bila kako uključiti sve dijelove društva u digitalni razvoj.

'Poseban je naglasak stavljen na nužnost veće uključenosti žena te sam na primjerima iz stvarnog života pokušala polaznicama pokazati da u IKT svijetu, bez obzira na formalno obrazovanje, ima mjesta za sve. Oduševila me dobra pripremljenost polaznica, zainteresiranost te teška pitanja koja su postavljale. Nadam se da će neke od njih nastaviti svoju karijeru u području kibernetičke sigurnosti jer bi takav entuzijazam i izvrsnost u svakom području bili više nego dobrodošli', istaknula je Tafra te je podijelila svoje dojmove s ljetnog izdanja Škole za ženski leadership u Pragu.

'Osim geografske raznolikosti, polaznice odlikuje različito obrazovanje, stoga je iznimno zanimljivo bilo slušati kako jedna arhitektica razmišlja o digitalnim pametnim gradovima. To je jedna od najvećih prednosti programa – razmjena različitih iskustava i stajališta jer digitalno je dio naših života, a digitalna pismenost neizostavan dio obrazovanja', kaže Tafra.

No osim edukacijskog dijela poput kodiranja, Tafra ističe da Huaweijeva škola pruža priliku za povezivanje te za dodatan poticaj polaznicama u ostvarivanju njihovih budućih karijera u poslovnom svijetu. Navela je i podatke Europske komisije iz 2021. godine, prema kojima žene čine samo 19 posto IKT (informacijska i komunikacijska tehnologija) specijalista i trećinu STEM diplomanata. 'Naravno, bilo bi dobro kada bi ovakvih programa bilo više kako bi se potaknule promjene', kaže Tafra.

U Europi nedostaje 160.000 stručnjaka u području kibernetičke sigurnosti

Smatra da su u ovim vremenima ključni otvorenost prema novomu i cjeloživotno učenje novih vještina te prilagodljivost, jer su promjene i razvoj iznimno brzi kad je riječ o digitalnom i o tehnologiji. Navela je i da u IKT-u postoje brojne niše u kojima već sada nedostaje stručnjaka, tako da - primjerice u Europi - trenutno postoji potreba za 160.000 stručnjaka u području kibernetičke sigurnosti. Pritom nije riječ samo o računalnim stručnjacima, već nedostaje i pravnika te stvaratelja politika.

'Dakle treba proširiti vidike i dati priliku novome te ne odustajati. Pandemija je utjecala na sve nas, neki su se uspjeli prilagoditi, neki nisu. Neki su iskoristili situaciju kada je većina naših života prebačena online te naučili novi jezik, završili dodatne edukacije i stekli nove vještine. Ako niste, još stignete, jer je upravo to bogatstvo mogućnosti koje pruža digitalni svijet možda prilika za novu karijeru, pronalaženje niše u kojoj vidite svoju budućnost ili jednostavno stvaranje novih znanja i vještina koje vam mogu pomoći u pronalaženju posla', kaže Tafra.

'Trebamo poticati žensko samopouzdanje'

Osvrnuvši se na rodni jaz, Tafra kaže da je još uvijek prisutan, no da ima i malih pozitivnih koraka prema njegovu premošćivanju. Dodala je pritom da je krajem srpnja ove godine u Ujedinjenim narodima održan sastanak radne skupine koja se bavi problematikom sigurnoga korištenja IKT-a te su prvi put u povijesti te radne skupine 52 posto intervencija dale žene. Na prijašnjim sastancima broj se kretao od 30 do 40 posto. Tafra kaže da se i u Europskoj uniji stvari polako mijenjaju.

'Ove godine je Europska komisija poništila jedan natječaj za mjesto izvršnog direktora Europskog centra stručnosti na području kibernetičke sigurnosti jer se javilo premalo žena. Prema istraživanju LinkedIna o rodnim razlikama u prijavljivanju na poslovne oglase, žene se prijavljuju manje od muškaraca te rjeđe na pozicije koje su puno više od onih koje trenutno obnašaju. Ili, kako je Sheryl Sandberg još 2013. rekla, žene se prijavljuju kad ispunjavaju 100 posto zahtjeva za određenu poziciju, a muškarci i kad ispunjavaju samo 60 posto. Potrebno je stoga poticati žensko samopouzdanje kako bi se više javljale na čelne pozicije, posebice u IKT području', pojašnjava naša sugovornica.

Kibernetički rat u Ukrajini i sve veći broj kibernetičkih napada

S obzirom na to da je Tafra između ostalog diplomatska savjetnica za kibernetička pitanja, tema kibernetičke otpornosti bila je nezaobilazna, ali i tema kibernetičkog rata, koji je počeo nakon ruske invazije na Ukrajinu. Tafra nam je otkrila da je 24. veljače, kad je počeo napad na Ukrajinu, napadnut satelit KA-SAT. Taj je kibernetički napad doveo do poremećaja u komunikaciji vladinih institucija u Ukrajini, a posljedice su se osjetile i u nekim državama članicama EU-a. Kako Tafra navodi, Europska unija oštro je osudila taj napad, koji je izravno pripisala Ruskoj Federaciji, a nedavno je objavljena i Deklaracija osude DDoS napada proruskih hakera na neke države članice EU-a.

'Broj zlonamjernih kibernetičkih aktivnosti značajno se povećao, a posebno zabrinjavaju napadi na javne institucije te kritičnu infrastrukturu. Zbog digitalne povezanosti takvi se napadi mogu preliti na veći broj država i ugroziti normalno funkcioniranje kako javnih institucija, tako i poslovnog sektora. Stoga je potrebno više uložiti u kibernetičku otpornost, a u tom smjeru ide i nedavno usuglašena Direktiva NIS 2, čiji je cilj poboljšanje kibernetičke sigurnosti kritične infrastrukture u Europskoj uniji. Kibernetička sigurnost nije više samo područje kojim se bave IT specijalisti, već bi trebala biti u fokusu i najviših upravljačkih struktura. Samo se jačanjem kibernetičke otpornosti i kibernetičke higijene mogu spriječiti kibernetički napadi većih razmjera koji mogu prouzročiti velike štete', istaknula je Tafra.