U svakodnevnoj komunikaciji s velikim brojem ljudi zainteresiranih za investiranje investicijske kuće susreću se s različitim stavovima, u većoj ili manjoj mjeri pogrešnima. Marko Bogdan, analitičar InterCapitala, za tportal rasvjetljava te zablude i pogreške
Često je upravo sama financijska industrija donekle odgovorna za stvaranje pogrešnog dojma. Investiranje je kompleksno, ali fondovi postoje upravo zato da bi smanjili tu kompleksnost i omogućili ulaganje doslovno svima.
Zato ćemo se posvetiti najčešćim zabludama s kojima se susreću u investicijskim kućama kako bismo približili investicijske fondove onima koji bi inače zanemarili taj oblik ulaganja.
Zabluda br. 1: Za ulaganje je potrebno puno novca
Ako govorimo o kupovini velikog broja različitih dionica ili obveznica na burzi, da; treba puno novca da bi se složio kvalitetan portfelj. Ali poanta investicijskih fondova je upravo u tome da svima omogući ulaganje u cijelu košaricu vrijednosnih papira s manjim iznosom.
Pojednostavljeno, jedna osoba sa 100 kuna ne može na burzi kupiti gotovo ništa. No kada 1000 ili 10.000 takvih manjih ulagača udruži svoj novac, njime se može kvalitetno investirati. Fondovi su upravo to - skup imovine velikog broja investitora.
Dakle investiranje u fondove nije samo za milijunaše, nego upravo suprotno - fondovi omogućuju svakome da postigne efekt kao da ulaže veću količinu novca. Sa 100 kuna možda ne možete napraviti gotovo ništa na burzi, ali to je dovoljno da počnete ulagati u fondove!
Zabluda br. 2: Moraš biti financijski stručnjak
Često čujemo da za investiranje u fondove morate biti financijski stručnjak, pratiti vijesti i trgovati kako biste najbolje iskoristili trenutak. Na prvi pogled možda djeluje tako zato što se cijene na burzama mijenjaju iz sekunde u sekundu i ovise o različitim vijestima, pokazateljima, a ponekad i o raspoloženju investitora. No to nije tako.
Jedna od glavnih karakteristika investicijskih fondova je profesionalno upravljanje. Za ulaganje imovine fonda zaduženo je društvo za upravljanje. Kada uložite u investicijski fond, svakodnevnu brigu o vašem novcu preuzima tim analitičara na čelu s fond menadžerom. Njihov posao je da prate vijesti, proučavaju financijska i ostala izvješća te kupuju ili prodaju dionice, obveznice i ostale vrijednosne papire kako bi najbolje iskoristili trenutačne uvjete.
Dakle upravo je suprotno - investicijski fondovi namijenjeni su svima koji žele ulagati, a možda nemaju dovoljno vremena ili specifičnih vještina koje su potrebne za to.
Zabluda br. 3: Investiranje je rizično
Još jedna od zabluda jest da je investiranje rizično. To je zapravo donekle točno, ali nisu svi fondovi isti te se taj rizik može itekako umanjiti. Postoji velik broj vrsta fondova, od obvezničkih, najkonzervativnijih, preko različitih mješovitih fondova, pa sve do dioničkih, onih koji predstavljaju najrizičniju vrstu investicijskih fondova. U širokoj ponudi fondova može se pronaći ulaganje odgovarajuće razine rizika za svakoga.
A kako umanjiti taj rizik? Dugoročnim ulaganjem. Stalno savjetujemo klijentima da ulaganje u fond smatraju investicijom na tri, pet ili više godina. Tržišta, a pogotovo dionička, prevrtljiva su i često u kratkom roku mogu donijeti veći plus ili minus. Upravo zato je važno investirati na dugi rok, u kojem je puno veća vjerojatnost da će ulaganje donijeti zadovoljavajući rezultat.
Zabluda br. 4: Treba znati pogoditi trenutak za ulaganje
Još jedna zabluda je da treba čekati pravi trenutak za ulaganje. Nitko, pa čak ni najinformiraniji stručnjaci ne mogu točno predvidjeti što će se dogoditi na burzi danas ili sutra. Nemoguće je znati što će se događati u kratkom roku, ali kao što sam rekao, ionako ulažete na više godina. Najbolji primjer je 2020. godina, u kojoj su burze početkom pandemije zabilježile rekordan pad. No oporavak je brzo uslijedio i do kraja godine većina ulaganja u dionice zabilježila je pozitivne prinose. Zato ne treba čekati jer u tom čekanju možda propustite prinos. Pravo vrijeme za ulaganje je uvijek.