Problem nedovoljnog broja vozača teretnih vozila više nije svojstven samo Velikoj Britaniji, već i u cijeloj Europskoj uniji. S obzirom da u Europi ukupno nedostaje oko 400.000 vozača, ekonomisti već upozoravaju kako je ovaj problem postao “ekstremno opasan” za cijelo gospodarstvo.

Kako piše Financial Times, Steffen Bork svakodnevno gleda kako 25 kamiona u njegovoj obiteljskoj prijevozničkoj kompaniji u središnjoj Njemačkoj stoji besposleno. “Već mjesecima naš posao karakterizira akutni nedostatak radnika”, jada se Bork čija se obitelj bavi prijevozom već tri generacije, prenosi Poslovni dnevnik.

Borkove brige još su jedan dokaz u nizu da je oporavak europskog gospodarstva od pandemijske krize izazvao poremećaj u lancu opskrbe jer kompanije trebaju više radnika ili sirovina kako bi zadovoljile potražnju.

Povećana ekonomska aktivnost nakon ublažavanja, a ponegdje i ukidanja većine epidemioloških mjera dovela je do “velikog povećanja obujma posla za vozače i disponente, što je pak rezultiralo nezadovoljstvom radnim uvjetima”, kaže Steffen Bork.

Od 290 kamiona u njegovj kompaniji, barem 10 posto stoji na parkiralištu jer ih nema tko voziti. Nedostatak vozača postao je gorući problem u Europi. U Njemačkoj ih nedostaje oko 80.000, a u cijeloj Europskoj uniji oko 400.000, tvrde prijevozničke udruge.

No, upozoravaju kako bi situacija u narednim godinama mogla postati još gora zbog demografskih trendova. Naime, prosječna dob europskog vozača kamiona je oko 50 godina, a mladi se teško odlučuju na to zanimanje.

Za sada nema naznaka da je situacija u Europi tako dramatična kao u Velikoj Britaniji gdje vojska mora dovoziti gorivo na benzinske crpke, luke su prekrcane kontejnerima koje nema tko odvesti, a u trgovinama su police poluprazne.

“U Njemačkoj i širom EU imamo isti problem kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali je tamo situacija gora zbog brexita”, pojašnjava Dirk Engelhardt, predsjednik njemačke Savezne udruge robnog prijevoza i logistike. Međutim, Engelhardt ističe kako rast ekonomske aktivnosti nije isključivi krivac za nedostatak vozača.

Tu su i niske plaće, loš imidž tog zanimanja među mladima te loš tretman vozača. “Kada vozači dostavljaju robu velikim industrijskim kompanijama, ponegdje im nije dopušteno ni da se posluže WC-om. Tretira ih se poput životinja. To mora prestati”, kaže Engelhardt.

Horst Kottmeyer, vlasnik tvrtke s 300 kamiona na sjeverozapadu Njemačke pokušao je pronaći radnike u Poljskoj, Češkoj i baltičkim državama.

“U međuvremenu, nedostatak vozača došao je i u te države”, kaže Kottmeyer. On smatra da će situaciju pogoršati normalizacija proizvodnje u automobilskoj industriji kada završi kriza s čipovima.

Drugi su pak zabrinuti strožom regulativom rada u komercijalnom cestovnom prijevozu, poznatijom kao Paket mobilnosti, koja će stupiti na snagu iduće godine. To bi moglo dodatno produbiti krizu s radnom snagom, smatraju analitičari.

Neke od glavnih značajki Paketa mobilnosti jest da će vozači morati imati najmanje minimalnu satnicu koja vrijedi u svim zemljama u kojima voze. Primjerice, vozač iz Hrvatske morat će biti plaćen po minimalnoj satnici koja vrijedi u Njemačkoj, ako ga tamo put nanese.

Nadalje, dodatno će se urediti vrijeme odmora, a vozač će se morati vratiti u svoju zemlju svakih osam tjedana. Isabelle Maitre iz francuske Nacionalne federacije cestovnog prijevoza vjeruje da će nova regulativa poboljšati imidž prijevozničke branše i potaknuti zapošljavanje.

“Pokušavamo privući više mladih žena da se pridruže branši”, ističe Maitre. No, ekonomisti smatraju da će poremećaj na tržištu rada uskoro biti ublažen kada se zaposle ljudi koji su tijekom pandemije ostali bez posla, isteknu potpore, a preostala ograničenja putovanja budu ukinuta.