Fokus webinara je bio kako učinkovito odgovoriti na izazove krize i oporavak prema preporukama ICC-ija i iskustvima iz prakse, a održao se u sklopu Međunarodnog tjedna svijesti o prijevarama koji traje od 16. do 20. studenoga u organizaciji Deloitte Hrvatska, čiji je partner i ICC Hrvatska.

Silvija Vig, izvršna direktorica, Codupo, te članica Komisije za društveno odgovorno poslovanje i borbu protiv korupcije Međunarodne trgovačke komore (ICC) predstavila je rezultate istraživanja o prijevarama za vrijeme pandemije iz kolovoza, u kojem je 77 posto ispitanika uočilo povećanje prijevara, a 92 posto očekuje povećanje prijevara tijekom sljedećih 12 mjeseci. Najčešće prevare su kibernetičke prevare, one vezane uz zaposlenje, zatim uz trgovce i prodaju, vezane uz plaćanja i krađa identiteta. Očekuje se i povećanje prijevara u zdravstvenom sustavu.

'Veliki broj tvrtki radi od doma i to je otežalo prevenciju prijevara. To nije iznenađujuće jer se općenito za vrijeme kriza takva ponašanja češće javljaju. Povećava se pritisak za uspjeh u poslovanju, otvaraju se prilike da se počini neetična radnja i raste sposobnost opravdavanja i racionalizacije „prečaca“ u poslovanju,' rekla je Vig.

Smjernice razrađuju situacijske čimbenike, pet osnovnih prilika koje se javljaju u krizama i gdje postoji mogućnost rasta korupcije. To je očuvanje integriteta u javnoj nabavi, pri čemu je ključna digitalizacija nabave. Drugi situacijski čimbenik je suzbijanje ilegalnih praksi, poput krivotvorina i piratstva ili kod dodjeljivanja državnih potpora za pomoć gospodarstvu. Treća točka je provedba dubinske snimke (due diligence) za otkrivanje rizika korupcije i utjecaja na ljudska prava. Slijedi rješavanje problema korupcije povezane sa carinom. Posljednja točka je očuvanje vladavine prava i poštivanje zakona tijekom krize, pri čemu se apelira na vlade i kompanije da se vodi računa da se poštuju ljudska prava i posebno da se spriječi zadiranje u privatnost.

U panelu Utjecaj COVID-a-19 na usklađenost s propisima, etično poslovanje i rizike poduzeća – iskustva iz prakse sudjelovali su Tomislava Pribanić, voditeljica za etiku, rizik i usklađenost za BiH i Hrvatsku u Novartisu, Vinko Berković, Compliance Officer u Hrvatskom Telekomu i Ana Luketin, izvršna direktorica za pravne poslove u AD Plastiku.

„Imamo oko 125 tisuća zaposlenika, oni su naša najvrjednija imovina i o tome smo se najviše brinuli tijekom krize. Zaposlenicima smo obećali da nitko zbog pandemije neće ostati bez posla te smo donijeli smo pravilo da nigdje nećemo tražiti pomoć od države,“ rekla je Pribanić, naglasivši da su sve prebacili na digitalno. „Ne možete zvati liječnika tijekom pandemije da mu predstavite novi lijek, to jednostavno nije etično. Oni su i profesionalno i privatno bili pred izazovom,“ kazala je Pribanić te predstavila kako su i donacije tijekom krize pažljivo kontrolirali kako bi bili sigurni da su sredstva primjereno i transparentno utrošena.

„Nitko vas ne može pripremiti na pandemiju, potrese. No, moramo imati pripremu za izvanredna događanja. Nekoliko dana prije lockdowna mi smo uspjeli organizirati da čitavo poslovanje, pet tisuća zaposlenika, prebacimo većinski od kuće. Za neke sustavne organizacijske promjene često su inače potrebni mjeseci. Nismo si mogli priuštiti da naša usluga stane te smo promijenili više od sto internih i eksternih procedura,“ rekao je Berković iz Hrvatskog Telekoma. Naglasio je da je i kod „najdigitaliziranije“ organizacije rad na daljinu neizbježno znači sporiju razmjenu informacija i to je nešto na što trebamo biti spremni.

Ana Luketin iz AD Plastika predstavila je brigu tvrtke o društveno odgovornom poslovanju, uz tim koji odgovara izravno Upravi. „S kupcima smo uvijek u partnerskim odnosima i to je specifičnost naše industrije. Oni vrednuju naše mogućnosti da ispunimo njihove standarde i zahtjeve, pri čemu su bitni i nefinancijski pokazatelji. Naša je obveza prema kupcu da sve te njegove zahtjeve prenosimo dalje na naše dobavljače,“ rekla je Luketin. U pogledu pandemije, reagirali su brzo i u skladu s visoko postavljenim standardima, osnovali su krizni stožer i kreirali jasan plan upravljanja rizicima. Na prvom mjestu bili su zdravlje zaposlenika i održivost poslovanja, a vrijeme kada nisu mogli raditi jer je tržište stalo iskoristili su da poboljšaju procese.