Ne stišava se bura oko poreznog tretmana paušalnih obrtnika nakon što je Porezna uprava poslala prvi val rješenja obrtnicima za koje su u kontrolnoj akciji utvrdili da nezakonito koriste porezne pogodnosti. Reagirali su Hrvatska obrtnička komora i Glas poduzetnika, a iz Inicijative Paušalista poručili su da će, ako se ustraje u kažnjavanju, mnogi od njih biti prisiljeni ugasiti svoje poslovanje u Hrvatskoj ili ga preseliti iz Hrvatske
Sredinom listopada Porezna uprava krenula je u akciju nadzora obrtnika paušalaca zbog mogućih poreznih zloporaba i otkrivanja prikrivenog nesamostalnog rada. Na udaru su se prvenstveno našli pružatelji intelektualnih usluga, oni koji su prijavili paušalne obrte kako bi smanjili davanja državi.
Glavna pogodnost za paušalne obrtnike niža su izdvajanja za poreze i doprinose nego prilikom drugih oblika organizacije poslovanja. Primjerice, paušalci iz najviše dohodovne kategorije, oni koji godišnje ostvaruju od 230 do 300 tisuća kuna prihoda, plaćaju samo 5300 kuna poreza i oko 16.000 kuna doprinosa.
vezane vijesti
Od 2017. broj paušalaca se udvostručio i trenutno takav status ima više od 60.000 obrtnika i samostalnih djelatnika. Ranije su blaži porezni tretman koristili uglavnom tradicionalni obrtnici koji direktno posluju s građanima, poput frizera, kozmetičara, kućnih majstora i drugih profesionalaca iz sfere osobnih usluga.
Zadnjih godina najviše je povećan broj paušalnih obrtnika iz djelatnosti IT-ja, a paušalno oporezivanje koristi i sve više stručnjaka iz sfere intelektualnih i znanstvenih usluga (prevoditelji, liječnici, profesori i sl.) te na taj način ostvaruju drugi dohodak, uz stalno zaposlenje.
DJELATNOSTI
Tko može ući u sustav paušalnog oporezivanja?
Paušalno plaćanje poreza omogućeno je svim obrtnicima i samostalnim poljoprivrednicima, osim onima koji se bave trgovinom i ugostiteljstvom. Iznimno, trgovcima i ugostiteljima dopušteno je paušalno oporezivanje pod uvjetom da u poslovanju koriste poljoprivredne proizvode iz vlastite proizvodnje.
Ovaj oblik oporezivanja najpogodniji je za poduzetnike početnike i uslužne djelatnosti s jednim zaposlenim. Paušalno oporezivanje isplati se i osobama koje obavljaju obrtničku djelatnost, odnosno domaću radinost ili slobodno zanimanje kao drugu djelatnost, uz radni odnos ili mirovinu, jer mogu plaćati propisane doprinose na osnovicu ostvarenog paušalnog dohotka.
Treba naglasiti da paušalno oporezivanje nije dopušteno osobama kojima je slobodno zanimanje osnovna djelatnost. Prema postojećim propisima, slobodnim zanimanjima smatraju se odvjetnici, bilježnici, liječnici i stomatolozi u privatnoj praksi, vrhunski sportaši i umjetnici, novinari, prevoditelji i slična zanimanja osoba koje su po osnovi tih djelatnosti upisane u Registar poreznih obveznika.
Jedno od bitnih ograničenja u ostvarivanju statusa paušalnog poreznog obveznika to je da nije riječ o tzv. nesamostalnom radu. Upravo je sumnja u prikriveni radni odnos dijela paušalnih obrtnika potaknula Poreznu upravu na akciju provjere. U fokusu poreznika su 'novi paušalci' iz najvišeg razreda ukupnih godišnjih primitaka uglavnom iz ITC sektora te stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti.
'U određenim slučajevima, umjesto sklapanja ugovora o nesamostalnom radu, potiče se osnivanje obrta koji utvrđuju dohodak u paušalnom iznosu te se naknade za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada isplaćuju kroz isplate prema paušalnom obrtu. Takva postupanja, motivirana isključivo time da se iskoristi način obračuna namijenjen paušalnim obrtnicima unatoč postojanju obilježja nesamostalnog rada, predstavljaju korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona', ističu iz Porezne uprave.
Prilikom kontrole poreznici provjeravaju 18 elemenata nesamostalnog rada, pri čemu za utvrđivanje prikrivenog radnog odnosa ne trebaju istodobno biti ispunjeni svi kriteriji. 'Postojanje obilježja nesamostalnog rada utvrđuje se presudnim utjecajem kontrole ponašanja i/ili financijske kontrole isplatitelja primitka nad poreznim obveznikom izvršiteljem posla i/ili ako odnos stranaka upućuje na presudnu povezanost u ostvarenju posla', pojašnjavaju u Poreznoj.
18 PRAVILA
Kako se utvrđuje prikriveni radni odnos?
Tri su kriterija kojima se utvrđuju obilježja nesamostalnog rada, a to su: kontrola ponašanja, financijska kontrola i odnos stranaka.
Kontrola ponašanja
- određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se on može obavljati i na drugom mjestu
- daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao
- određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla
- vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca
- nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtijeva izvještaje o izvršenju posla
- koristi li posloprimac opremu i sredstva za rad poslodavca
- obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla
Financijska kontrola
- usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i putne troškove posloprimca
- ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca
- određuje li poslodavac proizvode i usluge koje posloprimac koristi u izvršenju posla
- kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu
- obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima
Odnos stranaka
- sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koji po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu
- pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koja su tipična obilježja nesamostalnog rada (godišnji odmor, naknade za bolovanje ili druga prava vezana uz nesamostalni rad)
- koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekata u nizu
- u kojoj mjeri posao što ga obavlja posloprimac predstavlja redovno poslovanje poslodavca
- može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica
- je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da traži određene poslove na tržištu na taj način
Akcija poreznika digla je na noge poduzetničke udruge te one smatraju da porezni inspektori prilikom utvrđivanja prikrivenog radnog odnosa imaju prevelike diskrecijske ovlasti.
U Hrvatskoj obrtničkoj komori ističu da Porezna uprava nema jasne i čvrste kriterije za utvrđivanje nesamostalnog rada, što otvara diskrecijski prostor procjeni poreznih inspektora. Upozoravaju da paušalni obrti ponekad nisu izbor djelatnika, nego zahtjev poslodavaca da bi smanjili trošak rada.
Iz Glasa poduzetnika (UGP) pozvali su Poreznu upravu da zaustavi 'udar' na paušalne obrte jer će to, upozoravaju, naštetiti i Poreznoj upravi i proračunskim prihodima te natjerati obrtnike na registriranje obrta u inozemstvu umjesto u Hrvatskoj. ‘Paušalci su najčešće osobe koje ostvare prihod do 300 tisuća kuna godišnje, a nakon odbijanja troškova rada za klijenta direktno, uprihode možda pola od tog iznosa. Ako im Porezna svojim rješenjem uzme dodatnih 90 tisuća kuna, postavlja se pitanje isplativosti čitave njihove životne odluke’, upozoravaju iz Glasa poduzetnika.
Pritom navode da je jedan od glavnih kriterija upitnika Porezne taj ako obrt uprihodi više od 50 posto iznosa od jednog klijenta. Drže da takav kriterij nije objektivan za utvrđivanje nesamostalnog rada jer postoje primjeri tvrtki na tržištu kojima samo jedan klijent donosi najveći udio prihoda. Štoviše, dodaju, neke od tih tvrtki rade isključivo s državom.
'Možemo li reći da neko ministarstvo prikriveno zapošljava vlasnike tvrtki kojima sav prihod dolazi od te institucije? Poput, primjerice, IT firme iz afere Žalac, koja je preko 90 posto prihoda uprihodila od ministarstva te godine, iznos od 13,5 milijuna kuna za usluge, a ima jednog jedinog zaposlenog? Je li tu plaćen porez na dohodak', pitaju iz Udruge Glas poduzetnika.
Oštro protivljenje postupcima Porezne uprave iskazala je i Inicijativa Paušalista s 555 potpisnika, uputivši otvoreno pismo Vladi. Predstavnici paušalaca smatraju da Porezna uprava 'ne sagledava cjelovitost odnosa isplatitelja primitka i izvršitelja posla'. Ističu da Porezna uprava u svojim zapisnicima ne utvrđuje 'sve okolnosti' svakog pojedinog slučaja, niti 'presudan' utjecaj određenog kriterija, već čim identificiraju makar jedan ili nekolicinu od 18 elemenata, oni se proglašavaju presudnima i paušalni obrtnik proglašava se prikrivenim zaposlenikom.
'Porezne obveze koje završetkom takvog postupka nastanu za poreznog obveznika drastične su i dovode u pitanje njegovu egzistenciju', ističu iz Inicijative, napominjući da primjerice od ukupnog godišnjeg prihoda od 300.000 kuna poreznom obvezniku bude nametnuto plaćanje porezne obveze i do 140.000 kuna, dakle skoro polovina njegovih prihoda.
Takvo zakonodavno rješenje, smatraju u Inicijativi, nedopustivo je jer poduzetnici ne mogu unaprijed znati kako će se tretirati njihov konkretni slučaj.
U Poreznoj upravi tvrde da je postupkom kontrole obuhvaćen manji broj paušalnih poreznih obveznika (3800 od ukupno 60.510, koliko ih ima danas) zbog sumnje na prikrivanje nesamostalnog rada. Pritom napominju da prilikom kontrole sagledavaju upravo cjelovitost odnosa isplatitelja i izvršitelja posla, što znači čitav niz elemenata nesamostalnog rada.
Od broja predviđenih za kontrolu dosad je poslano oko 3000 upitnika radi utvrđivanja elemenata kriterija nesamostalnog rada. Na temelju zaprimljenih poziva, njih 1743 dostavilo je Poreznoj upravi traženu dokumentaciju.
Uvidom u dokumentaciju prikupljenu od poreznih obveznika i na temelju analize njihova poslovanja, Porezna uprava utvrdila je da je u pojedinim slučajevima došlo do korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, tj. da su ispunjeni elementi kriterija za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada propisanih Pravilnikom o porezu na dohodak.
Budući da još uvijek nije završena analiza poslovanja poreznih obveznika, iz Porezne poručuju da se još ne mogu iznijeti konkretnije informacije.
