Sindikalna referendumska inicijativa "67 je previše", koja se protivi odlasku u mirovinu u dobi od 67 godina, najavila je u ponedjeljak da će prikupljati potpise za raspisivanje referenduma od 27. travnja do 11. svibnja, a objavila je i referendumsko pitanje kojim se predlaže vraćanje dobi od 65 godina za odlazak u starosnu mirovinu.

U izjavi za medije u ministarstvu, Pavić je istaknuo kako svi budući umirovljenici neće morati raditi do 67. godine te je podsjetio kako mogućnost rada do 67. godine već postoji u hrvatskom zakonodavstvu od 2014. godine, a Vlada je cjelovitom mirovinskom reformom to "samo ubrzala" na 2033. godinu.

Podsjetio je da postoji institut dugotrajnog osiguranika koji onima koji rano ulaze na tržište rada, primjerice građevinarima i blagajnicama u trgovinama, omogućuje da - kada nakupe 41 godinu radnog staža - mogu ići u mirovinu sa 60 godina. Studenti koji studiraju do 24. godine moći će ići u mirovinu sa 65, a sa 67 godina ići će u mirovinu samo oni koji nisu uspjeli nakupiti 41 godinu staža, objasnio je Pavić.

To je, ustvrdio je ministar, bitno jer prosječni hrvatski umirovljenik ima 30 godina i dva mjeseca radnog staža, europski prosjek je 35 godina, a prosječni radni staž pri odlasku u mirovinu u Njemačkoj je 37 godina.

"Godišnje na mirovine izdvajamo 40 milijarda kuna, a 18 milijarda nam fali, i ta će brojka iz godine u godinu biti sve veća. Svjesni smo da su mirovine male, a isto tako da moramo stabilizirati sustav i da ne zadužujemo našu djecu i unuke", poručio je Pavić.

Ustvrdio je da je sustav cjelovitom mirovinskom reformom stabiliziran i da Vlada radi na tome da mirovine budu veće.

"Sustav smo cjelovitom mirovinskom reformom stabilizirali i uspjeli osigurati veće mirovine umirovljenicima, ali i dugoročnu stabilnost. Maksimalno radimo da mirovine budu veće i kao Vlada povećali smo ih za 6,3 posto, a oni s najnižim mirovinama će dodatno dobiti 3,13 posto od 1. srpnja kako ne bi bili ugroženi od siromaštva", rekao je Pavić.

"Cjelovita mirovinska reforma uz povećanje mirovina provodi se kako bismo omogućili bolji život umirovljenicima i kako ne bismo morali zadužiti našu djecu i unuke. Ciljevi mirovinske reforme su vrlo jasni - sadašnjim umirovljenicima smo povećali mirovine, omogućili smo im rad i prema najnovijim podacima radi ih oko 9000, što je dvostruko više nego što ih je radilo krajem godine, odnosno prije mirovinske reforme. Nije bilo stampeda na prijevremeno umirovljenje jer su građani shvatili da mirovinska reforma nije bila restriktivna prema njima", ustvrdio je ministar.

Podsjetio je kako je majkama omogućeno dodatnih šest mjeseci staža za svako rođeno ili posvojeno dijete, čime im od 1. siječnja ove godine mirovine prosječno rastu za dva posto po djetetu.

"Riješili smo problem generacijske nejednakosti žena rođenih 1962. i mlađih, od kojih bi njih 3000 koje bi išle u mirovnu do 2020. u prosjeku imale manju mirovnu za 100 eura, i to smo riješili dodatkom od 27 posto", istaknuo je Pavić. Dodao je kako je za one najmlađe koji će 40 godina izdvajati za drugi mirovinski stup on ojačan i dugoročno su im povećane mirovine.

"Naše nastojanje prepoznala je Europska komisija i Hrvatsku je iz prekomjernih makroekonomskih nestabilnosti stavila u društvo država poput Francuske, Španjolske, Njemačke i Nizozemske. Porezna i mirovinska reforma su istaknute kao jedan od razloga zbog kojih smo stabilizirali javne financije, tj uspjeh je prepoznat i u Bruxellesu, a isto tako bez ugrožavanja rasta mirovina.

Kada govorimo o životnom vijeku hrvatskih građana, trenutno zaostajemo nešto više od dvije godine za građanima EU, "no on će se značajno ubrzavati i kada bude odlazaka u mirovnu sa 67 godina, očekuje se da bude istovjetan ili najviše godinu dana manji", ustvrdio je Pavić.