TEKSTILKE NA KOLJENIMA

Plaća im nije dovoljna ni za krizni porez

02.03.2010 u 14:48

Bionic
Reading

'Hvala Bogu da nam je plaća 2100 kuna pa nam ne mogu nametnuti krizni porez', rečenica je radnice iz tekstilne industrije kojom je sindikalka Svjetlana Šokčević započela razgovor o ekonomskom položaju žena u hrvatskom društvu što ga je uoči Dana žena organizirao Centar za ženske studije

Glavna tema razgovora predsjednice Sindikata tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske Svjetlane Šokčević, predstavnice SSSH Jagode Milidrag Šmid i Rade Borić iz Centra za ženske studije bilo je katastrofalno stanje tekstilne industrije u Hrvatskoj. Šokčević je upozorila na višegodišnje teško stanje tekstilne industrije. 'Ove godine slavimo 20 godina sindikata tekstilaca, a imamo i komemorativnu proslavu za 100 tisuća članica koje smo izgubile', rekla je Šokčević dodavši da je u vrijeme recesije izgubljeno 5200 radnih mjesta u tekstilnoj industriji.

IZGUBLJENA EMANCIPACIJA

'Što nam je donijela emancipacija, oduzeo nam je neoliberalnikapitalizam', kazala je voditeljica razgovora Rada Borić u stanu Marije JurićZagorke.

'Tekstilna industrija dobila je razvojnu strategiju, no ništa od toga nije provedeno, što je potvrdila i studija zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Kad treba financirati brodogradnju da ne bi otišla u tečaj, onda zadužujemo i praunuke', kazala je Šokčević. Pričala je i o uvoznom tekstilu iz azijskih zemalja koji je preplavio domaće prodavaonice te se zapitala gdje će biti zbrinuta gomila neprodane robe upitne kvalitete i robe koja prilikom uvoza nije prošla nikakve testove, posebno sada kada do nas dolaze informacije o sve lošijem poslovanju velikih trgovačkih centara u zemlji. Paradoksalno, propadanje šoping centara minimalno će ugroziti i ono malo preživjelih domaćih tekstilaca s obzirom da su tek rijetki od njih, zbog visokih troškova najma prostora, uspjeli prodavati robu u tim trgovinama.

U četvrtak će po prvi put u Ministarstvu gospodarstva raspravljati o kontroli kvalitete uvoznih proizvoda, a za izvoz su potrebna tri fascikla dokumentacije.

Predstavnica SSSH Jagoda Milidrag Šmid osvrnula se na ideju produljenja radnog vijeka za žene i kazala da mnoge europske zemlje idu na ujednačavanje do čak 67 godine starosti, no da je u Hrvatskoj to nerealno jer je ovdje životni vijek pet do šest godina kraći.