Od početka 2008. godine, kamatne stope na stambene kredite izvan eurozone su bile u stalnom porastu. Suprotstavljena kretanja referentnih kamatnih stopa i kamata na stambene kredite se javljaju krajem 2008. godine, kada kulminiraju premije rizika za pojedine države. Krajem 2008. godine zahvaljujući padu EURIBOR-a, kamate na kredite u eurozoni su počele padati dok su izvan eurozone počele rasti
Srbijanski web portal Kamatica.com završio je nedavno istraživanje o prosječnim kamatnim stopama na stambene kredite u prvom tromjesječju ove godine u eurozoni, novim članicama EU i u zemljama jugoistočne Europe, prenosi Business.hr
Prosječna kamata na stambene kredite u zemljama EU je 4,8 posto ponajprije zbog niskih kamata u najrazvijenijim zemljama, u Finskoj, Nemačkoj i Norveškoj. Njen prosjek 'kvare' visoke kamate u novoprimljenim članicama, prije svega u u Latviji, Litva i Bugarskoj. Najniže kamatne stope na stambene kredite, među članicama Europske Unije, nude banke eurozone (od 3,75 do 6,2 posto).
U regiji jugoistočne Europe najniže kamatne stope na stambene kredite su u Hrvatskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj, a najviše u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
Najniže kamatne stope na Balkanu su u Hrvatskoj. Niže su čak nego i u Sloveniji koja je članica EU. Za razliku od Hrvatske, u kojoj su banke privatizirane a njihovi su vlasnici strane bankarske korporacije, u Sloveniji je većina banaka u državnom vlasništvu. Najviše kamatne stope na stambene kredite nude banke u Bosni i Hercegovini i Makedoniji.
Hrvatska i Srbija (koja je također privatizirala banke kao i Hrvatska) su sve do rujna 2008. godine po visini prosječnih kamatnih stopa na stambene kredite bile na razini kamatnih stopa eurozone. Međutim, od rujnu 2008. kamatne stope u eurozoni počinju padati, kao posljedica pada EURIBOR-a, a u Hrvatskoj i Srbiji kamate počinju rasti zbog kreditnog rizika tih zemalja
I Hrvatska i Srbija su do rujna imale niže prosječne kamate na stambene kredite od Slovenije. Dok je to u Hrvatskoj bio tržišni financijski slučaj u Srbiji je uzrok tome bila državna subvencija stambenih kredita. Zahvaljujući niskim kamatama na stambene kredite u proteklih nekoliko godina, ali i visokoj potražnji za stanovima, Hrvatska i Srbija su imale vrlo visok postotak stanovništva koji je zadužen preko 30 posto u odnosu na svoja mesečna primanja.
Zbog financijske krize u svijetu kamatne stope na kredite u Srbiji su u poslednje 3 godine porasle za oko 25 posto (sa 6,6 na 8,3 posto). Za razliku od Hrvatske čija valuta nije značajnije oslabila u odnosu na euro i švicarski franak slabljenje srbijanske valute dinara u odnosu na euro i švicarski franak doprinjelo je 'poskupljenju' stambenih kredita u Srbiji za oko 35 posto. Poskupljenje kredita zbog rasta bankarskih kamata i u Hrvatskoj i u Srbiji je bilo nešto preko 10 posto.
