Vrijednost roba i usluga koje je lani izvezao planet Zemlja bila je za 250 milijardi eura veća od uvoza. Vanjskotrgovinski višak do 2014. premašit će 520 milijardi eura.

Spomenuti višak nije posljedica trgovanja s vanzemaljcima nego statističkih pogrešaka, piše britanski časopis Economist. Zbog viška se nameće pitanje jesu li podcijenjeni vanjskotrgovinski manjkovi bogatih država, ili su precijenjeni vanjskotrgovinski viškovi država poput Kine.

Statistička pogreška u mjerenju svjetske trgovinske razmjene lani je narasla na 0,53 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda. To više nije nezanemariva pogreška - riječ je o iznosu pet i pol puta većem od hrvatskog BDP-a u 2010. godini

Podaci bacaju veliku sjenku sumnje na prognoze Međunarodnog monetarnog fonda prema kojima bi se neravnoteža u globalnoj trgovini ubuduće dodatno povećala. Kineski vanjskotrgovinski suficit mjeren u dolarima bi se prema MMF-ovim prognozama do 2014. trebao udvostručiti u odnosu na suficit iz 2010. godine.

Ako kineski vanjskotrgovinski višak raste, to znači da negdje na drugoj strani raste manjak, jer svjetska trgovina funkcionira na principu spojenih posuda. Kada jedna država izvozi, druga uvozi. Ili nije tako? Jer MMF očekuje da će vanjskotrgovinski višak rasti i u ostatku planeta.

Prethodne analize MMF-a pokazale su da je u osamdesetim i devedesetim godinama prošlog stoljeća vanjskotrgovinski manjak planeta Zemlje u najvećoj mjeri posljedica toga što su bogate države prikrivale prihode od inozemnih ulaganja i vrijednosti uvoza.

Neravnoteža je bila posljedica slabog mjerenja trgovine uslugama. U posljednje vrijeme sve više raste i statistička pogreška u trgovini robom.

To bi se, naprimjer, moglo objasniti time da Kina u prosincu ukrca na brod robu koju izvozi u Europu. Kada brod stigne na cilj, već smo u siječnju i Europa uvoz bilježi u novoj godini. Do ove pogreške dolazi samo kada globalna trgovina ubrzano raste, što nije slučaj od 2007. godine.

Rast pogreške se vrlo dobro podudara sa snažnim rastom broja vertikalno integriranih poduzeća i trgovinskih aktivnosti u Kini.

Transferne cijene, s kojima globalne korporacije troškove sele na različite krajeve svijeta, mogu narušiti trgovinsku razmjenu, ali većina tih utjecaja - ne svi - poništi se na globalnoj razini.

Divlji rast kineskog gospodarstva i očekivani rast vrijednosti juana proteklih godina dali su veliki poticaj globalnim iozvoznicima da napuhuju račune za izvezenu robu i tako pretaču novac u državu.

Ako je to točno, službeni podaci precjenjuju vanjskotrgovinski suficit Kine i drugih zemalja u razvoju. S druge strane, to znači da je američki i europski vanjskotrgovinski deficit manji od službenog, zaključuje Economist.

Analitičar japanske banke Nomura smatra da su greške zbog skrivanja dobiti stranih kompanija i tok kapitala skriven u trgovinskoj razmjeni napuhali kineski suficit za tri do četiri postotna boda. Suficit je lani iznosio pet posto kineskog BDP-a.