Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak je u televizijskom obraćanju građanima najavio niz novih mjera koje se mogu protumačiti kao popuštanje pritisku višetjednih prosvjeda koji su od sredine studenog obilježili francusku svakodnevicu. U svojem govoru Macron je pozvao prosvjednike da odustanu od daljnjih akcija te narušavanja reda i mira.

Reakcija francuskog predsjednika odgovor je na pokret tzv. žutih prsluka (ime koje je izraslo iz običaja prosvjednika da nose žute reflektirajuće prsluke) koji su prije nekoliko tjedana započeli s prosvjedima da bi u protekla dva vikenda postali sve nasilniji. Francuske vlasti su, sa željom da spriječe uništavanje imovine i ugrožavanje života, u međuvremenu pojačale angažman policijskih snaga, no najnoviji Macronov potez znak je da vrh francuske politike i te kako pamti lekcije iz povijesti – od revolucije pa sve do šezdesetosmaških barikada.

Prosvjedi diljem Francuske započeli su sredinom studenog. Srž nezadovoljstva prosvjednika leži u percipiranom rastu razlike između bogatih elita i prosječnih građana koji sve teže spajaju kraj s krajem te osjećaju da se reforme u zemlji provode u korist bogatih, a na štetu siromašnih. Neposredan povod za prosvjede bila je odluka vlasti o uvođenju novog poreza kojim bi se dodatno povisila cijena goriva, ali iz redova 'žutih prsluka' dolaze izjave kako se Macron, koji je na predsjedničku poziciju stupio prije godinu i pol, brine samo o bogatoj poduzetničkoj eliti. Činjenica da je prije stupanja u politiku radio kao investicijski bankar dodatni mu je krimen.

Macron je na nezadovoljstvo reformskim potezima proteklih mjeseci odgovarao da je izabran za predsjednika upravo zato da bi proveo reforme za koje njegovi prethodnici nisu imali hrabrosti te da su one, poput fleksibilizacije radnog zakonodavstva ili ukidanja tzv. solidarnog poreza na imovinu (za one čije bogatstvo prelazi 1,3 mil. eura), okrenute poticanju anemične francuske ekonomije. Kvartalni rast francuskog BDP-a u prva dva tromjesečja ove godine iznosio je 0,2 posto, da bi tek u trećem tromjesečju porastao na 0,4 posto, no procjene za budući rast ne ulijevaju previše optimizma. Naprotiv, neki drže da su prosvjedi već ostavili traga na ekonomiji jer su brojne turističke znamenitosti morale biti zatvorene.

U želji da primiri prosvjednike, francuska vlada, na čijem se čelu nalazi Édouard Philippe, još prošlog tjedna objavila je da odustaje od uvođenja novog poreza na gorivo, no ta odluka nije bila dovoljna jer su se prosvjedi nastavili i proteklog vikenda. Macron do televizijskog obraćanja nije davao izjave o prosvjedima kako ne bi dodatno dolijevao ulje na vatru, no nastavak nasilja natjerao ga je na promjenu stava.

Francuski predsjednik tako je najavio nekoliko konkretnih mjera koje bi trebale poboljšati poziciju onih s najnižim primanjima. Konkretno, prvog siječnja iduće godine minimalna mjesečna plaća povećava se za 100 eura kako bi francuski radnici mogli 'dostojanstveno' živjeti, kazao je Macron. Nadalje, predsjednik je pozvao francuske poslodavce da radnicima isplate i godišnji bonus oslobođen poreza.

Također, od početka iduće godine na prekovremeni rad neće se obračunavati porezi i doprinosi, najavio je Macron, a vlasti su odustale i od planiranog uvođenja poreza na mirovine niže od 2000 eura. Ipak, francuski predsjednik odgovorio je da neće odustati od ukidanja tzv. solidarnog poreza na bogatstvo koji se obračunavao na imovinu veću od 1,3 milijuna eura.

Macron je kazao da razumije bijes i ogorčenje prosvjednika, za koje smatra da su 'umnogome opravdani'. Priznao je da od početka mandata nije dovoljno brzo pronalazio rješenja za to nezadovoljstvo. 'Možda sam ostavio dojam da to nisu moje brige, da imam druge prioritete. Preuzimam svoj dio odgovornosti. Znam da sam neke od vas povrijedio svojim izjavama', kazao je.

Francuski predsjednik rekao je i da nezadovoljstvo tinja već 40 godina, ali da ono ne može biti opravdanje za napade na policiju ili izazivanje štete na privatnom i državnom vlasništvu. 'Kada se nasilje oslobodi, sloboda nestaje', dodao je. Macron je kazao i da će se ubuduće više konzultirati s javnošću o ekonomskim politikama te da se stvari 'neće vratiti na staro... kao da se ništa nije promijenilo'.

Francuzi svoje predsjednike povijesno krive za sve nedaće, no jednako tako od njih očekuju da riješe njihove probleme, primjećuje britanski list The Guardian, zbog čega su očekivanja od Macrona od svibnja prošle godine, kad je izabran za predsjednika, bila visoka. Razočarani njegovom ekonomskom politikom, prosvjednici su pozivali i na ostavku. U televizijskoj izjavi predsjednik je kazao da se Francuska nalazi u povijesnom trenutku. 'Razgovorom, uz poštovanje i zalaganje, uspjet ćemo. Moja jedina briga ste vi, moja jedina borba je za vas – naša jedina bitka je ona za Francusku', zaključio je Macron.

Konkretni potezi trebali bi pokazati barem početnu volju francuskih vlasti da poslušaju nezadovoljstvo prosječnih građana. Macron se, nesumnjivo, nada da će se idućih mjeseci konačno početi pokazivati efekti njegovih reformi oživljavanjem ekonomije i da će tako nestati barem dio razloga za nezadovoljstvo. Prema anketama s kraja listopada, tek četvrtina francuskih građana odobrava Macronov rad, pa ne čudi što je popustio pritiscima. Buduće reforme će, izgleda, morati provoditi s nešto više takta i s puno više obzira prema prosječnim građanima. Posebno ako nose žute prsluke.