kREĆU provjere

POS-ovi i subvencionirani stanovi ne smiju se rentati kao apartmani i prodavati. Tko to kontrolira i kakvo je stvarno stanje na terenu?

02.09.2019 u 19:52

Bionic
Reading

Sredinom srpnja ove godine, stupanjem na snagu izmijenjenog Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (POS), Vlada je omogućila početak borbe sa svima koji su kupili POS-ove stanove, a ne koriste ih za rješavanje stambenog pitanja, već na njima zarađuju iznajmljivanjem drugim građanima ili ih preuređuju i iznajmljuju kao turističke apartmane

Zloporabe POS-ovih stanova ponovno su došle pod povećalo javnosti nakon što je DORH podigao optužnicu protiv bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića, kojeg se tereti da je omogućio kupnju stana iz programa POS-a svome šogoru, iako ovaj na to nije imao pravo te je predao lažnu izjavu. Kuščević je prema optužnici prešutio činjenicu da njegov šogor već ima stan u Splitu te mu je omogućio da kupi drugi stan u Nerežišćima.

No slučaj Šogor nije jedini. Ovoga ljeta mediji su bili puni napisa o slučajevima u kojima se POS-ovi i stanovi kupljeni državnim subvencijama ne koriste za život, već se iznajmljuju na tržištu ili ih se čak besramno reklamira na internetskim servisima kao apartmane. Provjerili smo tko je zadužen za kontrolu POS-ovih i subvencioniranih stanova.

Primarno, to je posao Agencije za promet nekretninama (APN), kao što je isticao u ranijim intervjuima ministar Predrag Štromar, u kontaktu je i s Ministarstvom turizma, a najviše se oslanjaju na društvene mreže te prijave građana koji su se pokazali vrlo agilnima kada su u pitanju prijave zloporaba POS-ovih stanova.

U samom Ministarstvu kažu nam kako APN po saznanju za pojedine slučajeve provjerava činjenice u suradnji s drugim nadležnim tijelima i postupa u skladu sa svojim ovlastima.

Upitali smo Ministarstvo graditeljstva ima li podatak o tome koliko je prekršitelja uhvaćeno da iznajmljuje POS-ov ili stan kupljen uz državnu subvenciju, no na to pitanje nismo dobili odgovor, već samo pojašnjenje da će APN u idućim danima krenuti u provjeru pojedinih slučajeva, nakon što se u zemljišne knjige upiše zabrana otuđenja i davanja u najam stanova iz POS-a.

Zakon o društveno poticanoj stanogradnji (POS) promijenjen je u srpnju ove godine upravo zato da se spriječe razni špekulanti koji su opremali stanove i nudili ih na tržištu kao turističke apartmane. Zato je Ministarstvo na čelu sa Štromarom iznjedrilo novi zakon u kojem stoji:

'Svi novi ugovori sadržavat će zabranu davanja u najam ili prodaju stana. Ako netko unatoč zakonskoj zabrani odluči prodati ili iznajmiti POS-ov stan, reagirat će Agencija za promet nekretninama (APN), koja će o svemu obavijestiti banku u kojoj je dignut kredit za kupnju stana, a banka će morati kredit u cijelosti proglasiti dospjelim i pristupiti prisilnoj naplati. Uz to, kupac će APN-u morati isplatiti razliku između ugovorene kupoprodajne cijene i utvrđene tržišne vrijednosti nekretnine na dan sklapanja ugovora.'

Osim toga, zakon sada sadrži odredbe koje se odnose na sprječavanje zloupotrebe javnih sredstava u korištenju stanova uvođenjem zabrane davanja u najam ili prodaje stanova kupljenih prije 10 godina od dana stupanja na snagu Zakona o POS-u, što se definira upisom u zemljišne knjige, kažu nam u Ministarstvu graditeljstva.

Objašnjavaju, nadalje, da je izmjenama i dopunama zakona, koji je u primjeni od 18. srpnja, zadaća Agencije za promet nekretninama ta da u zemljišne knjige upiše zabranu otuđenja i davanja u najam stanova iz POS-a.

'U vezi s tim napravljena je pravna priprema dokumenata i ovih dana bit će pokrenuta procedura otpreme prema zemljišno-knjižnim odjelima sudova u Hrvatskoj. Pojedini slučajevi sankcionirat će se u nastavku, nakon što se za iste izvrši provjera', kažu nam.

U Hrvatskoj je od početaka programa POS u 2000. godini sagrađeno 298 zgrada u kojima su ukupno 9363 stana. Ukupna investicija u te zgrade iznosila je 4,3 milijarde kuna, uz što su građani uzeli 1,1 milijardu kuna poticaja.