Oba su poteza već odavno najavljivana, s time da je još prije dvije godine iz Vlade poručivano da bi se u 2020. godini moglo dogoditi ukidanje kvota za uvoz radne snage. Međutim, od toga nije bilo ništa iako je bila pokrenuta procedura za izmjenu Zakona o strancima, koji regulira to područje, pa je novi zakon u Sabor poslan s jučerašnje sjednice Vlade u parlament, piše Novi list.

Sada se predlaže da od 2021. godine Vlada više ne donosi kvote za uvoz radnika, već su poslodavci dužni prije angažiranja strane radne snage zatražiti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) provedbu testa tržišta rada. Ako se pokaže da nema nezaposlenih osoba u Hrvatskoj koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca, oni trebaju podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad MUP-u, koji onda po službenoj dužnosti od HZZ-a traži mišljenje za zapošljavanjem konkretnog stranca kod hrvatskog poslodavca.

Hrvatska je prethodnih godina, posebice u turizmu i graditeljstvu zapošljavala velik broj stranih radnika, a hoće li potpuna liberalizacija uzrokovati, kako se pribojavaju sindikati, dodatan pritisak na snižavanje cijene rada, odnosno smanjenje plaća pokazat će prve godine provedbe novog zakona.

Manji porezi

Plaće bi pak, barem one veće, trebale rasti od početka sljedeće godine jer se smanjuju stope poreza na dohodak na 20 i 30 posto, sa sadašnjih 24 i 36 posto. No, kako već sada više od polovice obveznika nije u poreznim škarama, ovo im rasterećenje neće donijeti veću plaću, dok će rast plaće za ostale ovisiti o njihovoj visini, ali i o tome jesu li s poslodavcima ugovorili bruto ili neto iznose mjesečnih plaća, piše Novi list.

Oporbeni zastupnici, sindikati, brojni analitičari, ali i dio zastupnika vladajuće većine sugerirali su da se umjesto snižavanja stopa radije poveća neoporezivi dio plaće, odnosno da se osobni odbitak podigne s četiri na pet tisuća kuna, a ministar financija Zdravko Marić kazao je jučer da se kod izrade najnovijeg prijedloga poreznih izmjena razmišljalo i o tome, ali da najaktualnije promjene znače da će od sljedeće godine čak dvije trećine građana biti izvan škara poreza na dohodak, dok će obvezu plaćanja tog poreza imati tek jedna trećina obveznika. U tu su brojku uključeni i umirovljenici. Marić kaže da se Vlada na ovu opciju odlučila kako bi zadržala progresivnost kod oporezivanja dohotka jer bi u protivnom bilo pitanje koliko bi građana uopće plaćalo taj porez.

'Daljnje pomicanje tog odbitka na neki način dovodi u pitanje načela proporcionalnosti samog zakona s obzirom na to da i u ovom trenutku imamo situaciju da manji postotak populacije plaća taj porezni oblik u odnosu na većinu, koja ga uopće ne plaća', pojasnio je Marić.

Razlika u džep

Što se tiče utjecaja na iznos neto plaće koji će nova porezna pravila imati od sljedeće godine, Marić je, kao i svaki put dosad kad se smanjivalo porezno opterećenje, naglasio da zakon o porezu na dohodak ne definira koliko nekomu iznosi plaća, već koliko iznose porez i eventualno prirez na ugovorenu plaću.

'Tako postoje i poduzetnici koji korigiraju bruto plaće naniže pa razliku zadržavaju sebi, stoga zaposlenik ne mora ni osjetiti porezno rasterećenje', priznao je Marić problem koji je postojao i kod posljednjeg snižavanja stopa poreza na dohodak.

Uz porez na dohodak Vlada je u Sabor poslala prijedlog kojim se snižava stopa poreza na dobit s 12 na deset posto za sve one koji ostvaruju godišnje prihode do 7,5 milijuna kuna, što je više od 90 posto poduzetnika u Hrvatskoj.

Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade je rekao da su novi prijedlozi izmjena poreznih zakona nastavak politike rasterećenja i građana i poduzetnika te da će s novim valom, uz promjene iz prethodnog mandata, ukupno porezno rasterećenje građana i poduzetnika narasti na 10 milijardi kuna., piše Novi list.