Potvrđuju to i riječi britanskog premijera Gordona Browna koji je uvjeren da će dogovoreni paket pomoći za posustalo globalno gospodarstvo vrijedan tisuću milijardi dolara ubrzati izvlačenje svijeta iz recesije. Američki predsjednik Barack Obama smatra da je skup u Londonu 'povijesni summit zbog ozbiljnosti i opsega problema, ali i zbog pravovremenosti i veličini postignutog dogovora'.

Najvažnija odluka 20 najmoćnijih zemalja svijeta je da se dade još veća važnost međunarodnim financijskim institucijama, poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke. Zadatak MMF-a je još strože nadzirati države rade li u smjeru godišnjeg rasta svjetskog gospodarstva od oko četiri posto. Radi toga je proračun MMF-a utrostručen na 750 milijardi dolara.

'Novi svjetski poredak rođen je gotovo slučajno, samo zbog trenutačne krize. Bilo je potrebno povećati sredstva međunarodnim tijelima kako bi se ojačala njihova uloga', rekao je jedan neimenovani britanski ministar.

MMF više neće biti tek zadnje utočište za spas zemalja pred bankrotom, već bi fond trebao odsad poduzimati i preventivne akcije. U cilju toga su za 250 milijardi dolara povećana MMF-ova Posebna prava vučenja (SDR), preko kojih države mogu brže doći do novca potrebnog za održavanje likvidnosti.

Ta bi se sredstva uskoro trebala i koristiti za spašavanje posrnulih gospodarstava istočne i centralne Europe. Zadnji koji su pokucali na vrata MMF-a su Turska i Rumunjska, dok su to već učinili Ukrajina, Pakistan, Island i Latvija. U MMF-u su zabrinuti da bi se kriza iz tih zemalja mogla proširiti putem zapadnoeuropskih banaka koje tamo posluju.

Veliku ulogu na summitu u Londonu odigrala je Kina. Peking je izdvojio oko 40 milijardi dolara za povećanje proračuna MMF-a, ali je i među prvim predložio da se dade veća uloga MMF-u i da SDR postane nova 'svjetska valuta'. U planiranoj reformi MMF-a, Kina bi trebala dobiti još veći utjecaj.

Summit u Londonu označio je 'početak kraja' poreznih oaza, ustvrdio je britanski premijer Brown. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je jučer dva popisa poreznih oaza, na jednom su zemlje koje se nisu obvezale da će poštivati međunarodne norme, poput Kostarike, Urugvaja i Malezije. Na drugoj listi je 38 država, među njima i Švicarska, Monako i Luksemburg, koje su obvezale poštivati propise OECD-a, ali ih još uvijek ne primjenjuju.

Zemlje G20 obećale su da 'će djelovati' protiv nekooperativnih pravosudnih vlasti, pa tako i protiv poreznih rajeva prepuštajući OECD-u brigu oko objavljivanja popisa dotičnih zemalja.

Čelnici 20 najmoćniji zemalja svijeta dogovorili su i pooštravanje kontrole nad bankama i hedge fondovima. Plaće bankara odsad će ovisiti o njihovim dugoročnim rezultatima, a ne, kao do sad, o kratkoročnim rizičnim ulaganjima.