Nakon nekoliko godina prisutnog opadajućeg trenda broja pokretanja predstečajnih i stečajnih postupaka te ulazaka u stečaj u prva tri kvartala u godini, u 2021. godini dolazi do znatnog povećanja obje vrijednosti, a analitičari portala Fininfo.hr vjeruju da je to u značajnoj mjeri posljedica zatvaranja većeg dijela gospodarstva uslijed pandemije koronavirusa.

U trećem kvartalu ove godine čak 1253 subjekta ušla su u stečaj (67 posto više nego u istom razdoblju prošle godine), a 63 u likvidaciju (41 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine). Ulaskom u stečaj smatra se trenutak u kojem subjekt promijeni status na matičnom registru iz prethodnog na 'u stečaju'.

Otvoreno je 27 novih predstečajnih postupaka (69 posto više nego u istom razdoblju prošle godine) dok su 33 predstečajna postupka obustavljena (tri posto manje nego u istom razdoblju prošle godine).

Stečajni i predstečajni postupci pokreću se prijedlogom za otvaranje stečajnog, odnosno predstečajnog postupka, te prethode samom ulasku u stečaj ili predstečaj. U trećem kvartalu 2021. pokrenuta su 1933 stečajna i predstečajna postupka (90 posto više nego u istom razdoblju prošle godine). Opadajući trend broja pokretanja predstečajnih i stečajnih postupaka te ulazaka u stečaj bio je prisutan u prva tri kvartala od 2017. godine pa sve do 2020.

Subjekti koji posluju u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića u trećem kvartalu 2021. godine skočili su na prvo mjesto po broju pokretanja predstečajnih i stečajnih postupaka (povećanje od 93 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine). Naravno, tu se kriju brojni restorani i kafići te noćni klubovi koji su zbog zatvaranja gospodarstva bili prisiljeni u cijelosti ili djelomično obustaviti svoje poslovne aktivnosti.

I opća slika hrvatskog gospodarstva ne izgleda nimalo sjajno.

Svako peto poduzeće u Hrvatskoj moglo bi se nazvati slabim, prema definiciji kojom ekonomisti mjere snagu pojedine tvrtke. Prema nedavnim podacima Hrvatske narodne banke, udio čistih zombi poduzeća u domaćem poslovnom sustavu sveo se na šest posto svih aktivnih poduzetnika, njih oko 8000. Najviše zombi poduzeća bilo je u djelatnosti prijevoza, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji. Primjerice, zombi poduzeća držala su 12 posto prihoda cijele prijevozničke djelatnosti, nasuprot trgovine ili turizma, gdje su zombi tvrtke na sebe vezale oko četiri posto ukupnih prihoda djelatnosti.

Dodatno, ono po čemu se poduzeća zombiji znatno razlikuju od ostalih poduzeća izrazito je visok udio fiksnih troškova, ponegdje i veći od 50 posto svih troškova, za razliku od ostalih tvrtki, u kojima su fiksni troškovi do 10 posto ukupnih troškova.

HNB je uočio da su u većini djelatnosti poduzeća zombiji za vrijeme korone primila nešto veću potporu od ostalih tvrtki.

Ovakva kretanja u Hrvatskoj nisu nimalo iznenađujuća zna li se da je i njemačka ekonomija, kao najjača u Europi, poprište sličnih trendova. Stručnjaci procjenjuju da će 25.000 njemačkih poduzeća otići u stečaj nakon isteka koronapomoći. Preživjet će samo oni koji su se na vrijeme transformirali.