Hrvatska i Mađarska u nazočnosti povjerenika Europske komisije za klimatsku i energetsku politiku Miguela Ariasa Canetea potpisali su u ponedjeljak na marginama sastanka ministara energetike zemalja članica EU-a sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu od 101,4 milijuna eura za izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku.
Sporazum je potpisan u nazočnosti hrvatskog ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića, mađarskog državnog tajnika Andrasa Aradskzkija i povjerenika Canetea.
'Danas je povijesni dan. Potpisanim sporazumom pokazujemo da je energetska unija stvarnost na terenu: izgrađujemo veze koje nedostaju u energetskoj infrastrukturi, ujedinjujemo tržišta i poboljšavamo sigurnost opskrbe. Ovim će se ulaganjem omogućiti opskrba Hrvatske i Mađarske prirodnim plinom, ali i pojačati diverzifikacija izvora energije u srednjoj i jugoistočnoj Europi te dati gospodarski poticaj cijeloj regiji', izjavio je povjerenik Canete.
Sredstva su dodijeljena iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Koordinacijski odbor CEF-a odobrio je još u veljači 101,4 milijuna eura bespovratnih sredstava za LNG Krk. Bespovratnim sredstvima pokrit će se dio ukupnih troškova izgradnje terminala, koji se procjenjuju na 383,6 milijuna eura.
Izgradnjom LNG terminala, koji će najprije funkcionirati kao plutajući terminal za LNG i jedinica za uplinjavanje godišnjeg kapaciteta od najmanje dvije milijarde prostornih metara, povećat će se sigurnost opskrbe plinom u srednjoj i jugoistočnoj Europi.
vezane vijesti
LNG terminal ujedno će poboljšati konkurentnost u regiji te, kao prioritetan projekt u okviru inicijative za plinsku povezanost srednje i jugoistočne Europe (CESEC), omogućiti djelotvorniju integraciju ključnih infrastrukturnih projekata. Krk je zbog toga istinsko postignuće inicijative CESEC kojim se pokazuje kako ta inicijativa može otvoriti put regionalnoj suradnji.
U okviru Instrumenta za povezivanje Europe projektima za transeuropsku energetsku infrastrukturu do 2020. godine na raspolaganju je ukupno 5,35 milijardi eura, navodi Komisija.
