U prijedlogu proračuna za 2019., o kojem bi uskoro trebao raspravljati Hrvatski sabor, Vlada predviđa da će ukupni prihodi iznositi 136 milijardi kuna i biti za 5,5 posto viši u odnosu na originalno planirani proračun za 2018., prije rebalansa, dok će ukupni rashodi iznositi 140,3 milijarde kuna, što je za 6,9 milijardi kuna više.

U stajalištu Povjerenstva, objavljenom na njegovoj web stranici krajem prošloga tjedna, navodi se da je prijedlog državnog proračuna za 2019. godinu izrađen na temelju pretpostavke da će rast bruto domaćeg proizvoda te godine iznositi 2,9 posto.

Te su procjene, kao i procjene rasta gospodarstva u idućim godinama, na sličnim razinama s projekcijama Europske komisije, kao i većine drugih relevantnih institucija, navodi se i dodaje kako te projekcije pokazuju kako će glavni generator rasta gospodarstva biti domaća potražnja, posebice osobna potrošnja, ali i ubrzani rast bruto investicija u fiksni kapital.

Očekuje se da će doprinos neto izvoza rastu biti negativan, što otvara rizike za održivost rasta, naročito ako izostanu ozbiljne strukturne reforme, navodi se u stajalištu Povjerenstva, donijetom na sjednici 15. studenoga.

Značajniji rizici

„Prihodi i rashodi Državnog proračuna u najvećem su dijelu realistično projicirani, uz nekoliko kategorija koje nose značajnije rizike ostvarenja”, upozorava Povjerenstvo.

Navodi da su porezni prihodi projicirani s razumnim oprezom, posebice kada je riječ o prihodima od poreza na dodanu vrijednost (PDV), i da će se prihodi od doprinosa u 2019. smanjiti zbog ukidanja dvaju doprinosa na plaće.

„Unatoč tomu, prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje projicirani su prilično optimistično, rast od 5,7 posto. Iako bi uz projicirani rast zaposlenosti i plaća, takav rast bio ostvariv, čini se kako nisu u dovoljnoj mjeri u obzir uzeti učinci predložene mirovinske reforme koji bi u početnim godinama mogli imati negativne učinke na prihode proračuna od približno 200 milijuna kuna”, upozorava Povjerenstvo.

Ističe i da značajan planirani rast prihoda od pomoći, odnosno sredstava iz fondova Europske unije, za više od 50 posto ponovo otvara pitanje realističnosti njihovog planiranja.

„Iskustva iz prijašnjih godina pokazuju kako je stvarno iskorištavanje sredstava iz fondova EU-a bilo osjetno manje od plana. No, kako ova sredstva ne utječu na manjak proračuna, rizici preoptimističnog planiranja ove stavke neće utjecati na projicirani proračunski manjak”, navodi se u stajalištu Povjerenstva.

Navodi se i da je na strani rashoda uočljiv relativno skromni rast rashoda za zaposlene.

„Vlada u projekcije nije uključila mogući dodatni rast plaća u javnim službama. Naime, u pregovorima sa sindikatima javnih službi oko kolektivnog ugovora Vlada je ponudila rast osnovice plaća za 3 posto. Smatramo da bi bilo realističnije da se ponuđeni rast plaća ugradio u predloženi proračun za ovu i iduće godine umjesto pretpostavke neizmjenjene osnovice plaća”, navodi Povjerenstvo.

Treba ubrzati tempo smanjivanja javnog duga

Ističe da se slaže s naporima Vlade oko ograničavanja rasta proračunskih rashoda financiranih iz općih prihoda, koji rastu sporije od rasta nominalnog BDP-a.

„Takva dugoročno održiva politika omogućava ujedno i porezno rasterećenje gospodarstva do mjere pri kojoj se još uvijek smanjuje visoki javi dug”, ističe Povjerenstvo.

No, smatra da je planirani manjak državnog proračuna od 1 posto BDP-a u 2019. godini previsok te preporuča da se u provedbi osnaže mehanizmi koji bi taj manjak čim prije i što većoj mjeri smanjili.

„Naime, u sadašnjoj cikličkoj fazi gospodarstva potrebno je sve time uvjetovane prihode proračuna usmjeriti na smanjivanje javnog duga, a ne za povećanje potrošnje”, poručuje Povjerenstvo.

Dodaje i to da je projicirano smanjivanje javnog duga sa 74,6 posto BDP-a u 2018. na 71,6 posto u 2019. vrijedno postignuće, no s obzirom na stanje gospodarstva, poželjno je, smatra Povjerenstvo, ubrzati tempo njegovog smanjivanja.

Proračunski manjak veći nego što je propisano zakonom

Povjerenstvo za fiskalnu politiku posebice ističe činjenicu kako je predloženi manjak proračuna za 2019. veći nego što to propisuje Zakon o proračunu.

Pritom navodi da članak 39. a tog zakona upućuje da „manjak utvrđen proračunom za iduću proračunsku godinu ne smije biti veći od manjka utvrđenog projekcijom koju je Sabor odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donijelo prethodne godine za tu proračunsku godinu“.

„Ova je odredba unesena kako bi se poboljšalo srednjoročno fiskalno planiranje i predvidivost fiskalne politike. Radi se o važnom elementu višegodišnjeg fiskalnog okvira koji Republiku Hrvatsku treba unaprijediti ne samo ovakvom normom nego i njezinom provedbom”, navodi Povjerenstvo.

Podsjeća da je projekcija manjka proračuna za 2019., koju je Sabor usvojio u planu proračuna za 2018. godinu, iznosila 2,064 milijardi kuna.

„Manjak utvrđen u sada predloženom proračunu za 2019. iznosi 4,189 milijardi kuna, što je više od prethodne projekcije i time u suprotnosti s odredbama čl. 39. a”, navodi Povjerenstvo i zaključuje kako je Vlada trebala uložiti dodatne napore kako bi proračun za 2019. imao niži planirani manjak koji bi bio u skladu sa Zakonom o proračunu.