Hrvatska je jedna od prvih europskih zemalja koja je uvela sustav povratne naknade za ambalažu od pića i napitaka. Trenutno povratna naknada iznosi sedam centi, a ekološke udruge upozoravaju da taj iznos ne predstavlja dovoljno snažnu motivaciju za prikupljanje povratne ambalaže
Organizacija Reloopplatform.org, koja se bavi istraživanjima ključnih pitanja kružnog gospodarstva, usporedila je povratne naknade za ambalažu u deset europskih zemlja za koje su bili dostupni podaci.
Hrvatska je s naknadom od 7 centi na zadnjem mjestu dok se u drugim zemljama naknade kreću od 10 centi na više.
Pritom u nekim zemljama postoje različite naknade ovisno o vrsti ambalaže. Tako se primjerice, u Danskoj naknada kreće od 0,13 do 40 centi. Nizozemska ima jedinstvene naknadu od 0,28 eura što je četiri puta više nego u Hrvatskoj. U Njemačkoj, u kojoj je ovih dana donesen novi pravilnik o ambalaži kojim se povratna naknada proširuje na ambalažu s mliječnim napicima i sokovima u tetrapaku, isplaćuje naknadu od 0,25 eura po boci.
Hrvatske ekološke udruge već duže vremena upozoravaju na prenisku naknadu, a početkom ove godine pozvale su Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na povećanje naknade koja je 'sramotno najniža u EU-u'. Smatraju da iznos od sedam centi ne predstavlja dovoljno snažnu motivaciju za povrat takve vrste ambalaže.
vezane vijesti
Udruge smatraju da bi minimalna povratna naknada u Hrvatskoj trebala iznositi 10 centi, kako bi se zajamčila visoka stopa prikupljanja i maksimalna količina materijala za recikliranje u lokalnoj industriji.
Napominju da povratna naknada nije dio cijene proizvoda s obzirom na to da se taj iznos u potpunosti nadoknađuje potrošačima ako se ambalaža vrati na mjesto preuzimanja.
