"Površine su proteklih godina drastično povećavane, čak i do 30 posto godišnje, dok je proizvodnja gotovo zanemariva, pa se stručna javnost i građani s pravom pitaju o kakvim se ulaganjima u ovu proizvodnju radi i jesu li opravdane sumnje kako se orah sadio stihijski, bez upliva struke i samo zbog izdašnih potpora, koje je ova proizvodnja imala, posebice kroz ekološki uzgoj, kad su potpore iznosile i više od 1.000 eura po hektaru", navodi se u najnovijoj analizi Smartera.

Prenose i kako je, po službenim podatcima, u Hrvatskoj 2008. godine proizvedeno čak 6.828 tona oraha, dok ogroman rast površina nakon ulaska u Europsku uniju nije pratio i rast proizvodnje.

Gledajući trenutne zasađene površine, Hrvatska drži više od 10 posto svih površina u EU, jer, prema posljednjim podacima, površine pod orahom u EU iznose 70.155 hektara.

Pritom je proizvodnja EU nešto veća od 128.000 tona, dok je udio hrvatske proizvodnje u odnosu na proizvodnju EU zanemarivih 0,35 posto.

"Ovi podaci su zabrinjavajući i potvrđuju da je sadnja oraha u Hrvatskoj bila stihijska, bez uvažavanja mišljenja struke, a pod utjecajem ogromnih mogućnosti dobivanja potpora po različitim osnovama za ovu proizvodnju", istaknuli su iz Smartera.

Upozoravaju i kako nismo imali, a i dalje nemamo poljoprivrednu politiku koja bi bila usmjerena na regionalizaciju proizvodnje.

Tako je, dodaju, najviše nasada oraha u Osječko-baranjskoj županiji i području oko Zagreba, koji su idealni za proizvodnju drugih dohodovnijih vrsta voća.

Iz Smartera ističu kako statističke podatke treba držati s rezervom, jer se vjerojatno velike količine oraha na tržište plasiraju bez ikakve evidencije, plaćanja poreza kod prodaje na kućnom pragu, tržnicama, sajmovima i sličnim kanalima prodaje te u proizvodnji likera, ulja i drugih proizvoda, koji su u ekspanziji, a koriste se za osobnu potrošnju i prodaju koja nigdje nije zabilježena.

"Poticaji za sadnju oraha postali su sinonim za poticanje poljoprivrede bez proizvodnje. Odobravanje potpora, za barem minimalne prinose po hektaru, uvedeno je u hrvatski sustav proizvodno vezanih potpora tek ove godine. Nadamo se da će ta promjena uspjeti sadašnje velike hektare pod orasima ipak staviti, većim dijelom, u funkciju proizvodnje ove zanimljive, sve više tržene i dohodovne kulture", ističe se u analizi.

Također se navodi kako je uzgoj oraha isplativ i ima ogromne potencijale na svjetskom tržištu gdje je orah deficitarna roba za kojom postoji velika potražnja.

Tako običan orah u ljusci postiže cijenu na svjetskom tržištu od 1,5 eura po kilogramu, a neke vrhunske kvalitetne vrste i do 4,2 eura po kilogramu.

Cijena jezgre oraha u Hrvatskoj na veliko u ekološkoj proizvodnji je više od 60 kuna po kilogramu, a posljednjih dana cijene kilograma očišćenog oraha, primjerice, u pojedinim hrvatskim trgovačkim lancima dosežu i do 80 kuna za kilogram, podatci su Smartera, iz kojeg napominju i kako cijene u maloprodaji rastu kako dolaze zimski dani i blagdani.

Stručnjaci Smartera smatraju kako bi se intenzivnim uzgojem oraha mogao, primjerice, poboljšati standard i kvaliteta života preostalog stanovništva na Baniji i drugim dijelovima Hrvatske u kojima postoje klimatski uvjeti za ovu proizvodnju.

Postoji i više načina organizirane proizvodnje oraha, a jedan od savjeta stručnjaka je regionalizacija proizvodnje, uz poštivanje mišljenja i znanja agronoma.

Tako je primjerice u pojedinim županijama moguće napraviti poljoprivredne zone po uzoru na gospodarske zone, kao i vlasnički i infrastrukturno ih urediti za određene vrste poljoprivredne djelatnosti, ističe se u analizi.

Takav projekt bi trebao biti dio strategije na državnoj razini, uz uključenje općina i gradova, visokih učilišta, znanstvenih instituta i organizacija, poručuju iz Smartera.

Drugi način, nastavljaju, bio bi da potencijalni investitori osiguraju 100 do 150 hektara površine za sadnju oraha i dogovore sa stranim otkupljivačima ekološku proizvodnju oraha, a treći da više manjih OPG-ova formiraju zadrugu, okrupne svoju proizvodnju, uz pomoć fondova EU zatvore financijsku konstrukciju cjelokupne investicije te zajedno rade na proizvodnji proizvoda dodane vrijednosti koji postižu veću cijenu.

"Orah je biljka koja nakon sadnje ne donosi prvi urod barem tri do četiri godine. Stoga na svaku investiciju u podizanje nasada valja čekati i računati na duže razdoblje povrata", podsjećaju iz Smartera.

Proizvodnjom oraha bavi se 4.619 proizvođača

U analizi iznose i podatke Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koji pokazuju da je, prema veličini površine koju zauzima, orah druga najviše uzgajana voćna kultura u Hrvatskoj, nakon maslina, a prije lijeske i jabuke.

Prošle godine orah je u sustavu potpora uzgajalo 4.619 poljoprivrednih gospodarstava na 7.945 hektara. Usporedbe radi, 2015. ga je proizvodilo 2.619 poljoprivrednih gospodarstava, na upola manjoj površini, odnosno 3.716 hektara.

U 2019. je proizvedeno 260 tona oraha, od čega je 196 tona bilo namijenjeno tržištu, dok je lani proizvedeno 448 tona (354 tone za tržište).

Prvih deset proizvođača u Hrvatskoj u 2020. uzgajalo je orah na gotovo tisuću hektara, podatci su iz analize.

Iz Smartera navode da je Hrvatska danas veliki uvoznik orašastog voća, a najveće količine oraha dolaze iz Rumunjske, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Njemačke i Bugarske.

U EU najveći proizvođači oraha su Rumunjska, s više od 47.000 tona, te Francuska, s 36.000 tona u prošloj godini.