Kako komentirate negativne trendove u domaćoj proizvodnji (u lipnju pad 5,5 posto) i maloprodaji (pad od 5,1 posto)? Minusi su osjetno veći nego što su to prognozirali makroekonomisti.

Ove brojke su u skladu s padom BDP-a u ovoj godini oko dva posto, koliko su neki prognozirali još krajem prošle godine. Eventualni 'popravak' u drugom dijelu godine vratio bi nas na minus od oko jedan posto za ovu godinu, dakle, daleko od Vladinih optimističnih najava, a u skladu s većinom prognoza koje su se mogle čuti iz privatnog sektora još od druge polovice prošle godine. Vlada bi morala shvatiti da prognoze ne služe za širenje optimizma, nego se radi o ozbiljnom profesionalnom poslu koji, osim stručnosti, zahtijeva i osjećaj za realnost. Prognoze ne smiju biti politički instrumentalizirane niti smiju biti pod utjecajem nečijih lijepih želja.

Jesu li te zabrinjavajuće brojke posljedica vanjskih okolnosti ili pogrešnih poteza Vlade?

I jedno i drugo. Recesija u EU-u, naročito kod naših velikih vanjsko-trgovačkih partnera Slovenije i Italije, izraženija je nego što se očekivalo. Na domaćem planu, povećani PDV i određeno lutanje na početku mandata ubrali su danak.

Hoće li doći do pada kreditnog rejtinga? Što bi Vlada trebala u kratkoročnom razdoblju napraviti kako bi zaustavila negativne trendove?

Kreditni je rejting i dalje ugrožen. Agencije žele vidjeti reforme koje će dovesti do rasta, i to do rasta privatnog sektora i poduzetništva, zasnovanog na privatnim investicijama. Ne može se reći da Vlada nije napravila baš ništa u tom smjeru. Početak fiskalne konsolidacije, smanjenje doprinosa za zdravstvo, rješavanje desetljećima starog problema brodogradnje i smanjenje izravnih subvencija, u sedam mjeseci napravljeno je više no što je HDZ napravio u cijelom drugom četverogodišnjem mandatu. Pravo je pitanje je li to dovoljno. Pred nama su kritična tri mjeseca. Ako se u tom razdoblju pokrenu reforme u socijalnom sustavu, javnoj administraciji i uklanjanju administrativnih barijera poslovanju, imamo šanse zadržati rejting. No šanse su 50:50.

Slažete li se sa Željkom Lovrinčevićem koji kaže da smo na pragu 'duboke depresije i socijalne krize'?

Ne slažem se s Lovrinčevićem. Mi već jesmo u depresiji i socijalnoj krizi. Može li gore od ovoga? Naravno, može. Ali može i bolje. Ne postoji povijesna nužnost ni za oporavak ni za pad. Što prije shvatimo da moramo mijenjati ekonomsku i socijalnu strukturu koja je u Hrvatskoj stvorena nakon rata, to ćemo brže izaći iz ovog stanja depresije i letargije u kojem živimo.