"Posebno smo razgovarali o gospodarskim odnosima jer postoji ogroman prostor za njihovo proširenje. Niz je hrvatskih tvrtki koje već posluju u Albaniji i htjele bi širiti svoje poslovanje", kazala je predsjednica novinarima nakon tog susreta.

Kao područja koja su zanimljiva objema stranama izdvojila je energetiku, građevinsku industriju i poljoprivredu, ali i istaknula kako za to moraju postojati određeni preduvjeti, a prvenstveno prometna povezanost.

"Veze između Hrvatske i Albanije, koje su toliko blizu i koje povezuje Jadransko more, zapravo su veze još iz 19. stoljeća. Zato moramo raditi na uspostavi izravnih linija, kako zračnih tako i trajektnih, i dobro da je Jadrolinija potpisala pismo namjere o uspostavi trajektne linije iz luke Drač prema Rijeci", kazala je predsjednica.

Također se nada da će se ubrzati izgradnja i cestovnih pravaca, prije svega Jadransko-jonske autoceste, ali i izgradnja energetskih pravaca, što je iznimo bitno za obje države.

"Razgovarali smo i o Jonsko-jadranskom plinovodu (IAP) i njegovom povezivanju na Transjadranski plinovod (TAP). To je isto jedan od načina diversifikacije energije".

Predsjednica u Draču, predstavljen projekt zaštite Jadrana

Vezano uz Jadran, predsjednica Grabar-Kitarović je poslijepodne posjetila luku Drač gdje je predstavljeno pokretanje projekta UN-ovog programa za razvoj (UNDP), koji financijski potpomaže i Hrvatska, o "Upravljanju morskog i obalnog onečišćenja za pojačanu sigurnost na moru u skladu s pomorskim zakonima i politikama EU-a".

"Mislim da su to izvrsno uloženi novci. Jadransko more je izvor bogatstva (...) to je naš okoliš za koji smo svi zajedno odgovorni", kazala je predsjednica.

U kratkom obraćanju prisutnima na predstavljanju projekta, među kojima je bio i albanski ministar energetike Damian Gjiknurija, direktorica UNDP-a u Albaniji Limya Eltyaebe te Vedran Martinić iz ustanove Atrac (Jadranski edukativni i istraživački centar), predsjednica je kazala da je zaštita Jadrana i briga oko onečišćenja od iznimne važnosti za Hrvatsku. ali i da druge države imaju odgovornost zajedničkog djelovanja u njegovoj zaštiti. 

Spriječiti mogući incident, nastavila je, je najvažniji korak koji moramo poduzeti u zaštiti obalnih područja Jadrana. Prema njezinim riječima, za Hrvatsku je također važno, a na tome se namjerava raditi ne samo s Albanijom već i Crnom Gorom te ostalim zemljama na Jadranu, zbrinjavanje otpada, posebice u zimskim mjesecima kada vjetar i morske struje donose smeće na hrvatske obale i u čišćenje se ulaže puno napora i novca.

"Radije bismo taj novac uložili u sprečavanje zagađenja", poručila je predsjednica.  

Izrazila je zadovoljstvo što su se svi njezini sugovornici albanskog državnog vrha složili oko prijeke potrebe da se Jadransko more zaštiti od raznih vrsta zagađenja.

"Jadran je veliki resurs za naše zemlje, posebice kada se radi o turizmu, glavnom stupu naših ekonomija", istaknula je.

Martinić smatra da je projekt UNDP-a "izvrsna stvar" od čega će koristi imati obje strane.

"Mi ćemo kroz taj projekt preventivno djelovati da bi zaštitili svoju obalu i ima logike da hrvatska strana ulaže u tu preventivu, jer sve što se dogodi u albanskom teritorijalnom moru dolazi u hrvatsko more", kazao je Martinić.

Objasnio je da je sve manje velikih onečišćenja naftom, ali da su sve prisutnija i vrlo opasna pogonska goriva.

"Zbog prisutnosti velikog broja brodova u Jadranu, takva vrsta razlivenog ulja može predstavljati ogroman problem, čak i u malim količinama, kazao je Martinić i podsjetio na takav incident nedavno u Raškom zaljevu. Upozorio je i na povećanje kemikalija u "enormnim količinama".

Također je kazao da moramo imati na umu da otpad u Jadran dolazi ne samo iz Albanije već cijelog Sredozemlja.

Predsjednica je u luci Drač obišla jedan od terminala i posjetila brod albanske obalne straže.

Hrvatski nogometaši hit u Albaniji

Prije odlaska u Berat, gradić pod zaštitom UNESCO-a, šefica države je na novinarsko pitanje o odlikovanju igrača nogometne reprezentacije zbog najvećeg uspjeha hrvatskog nogometa ikada, kazala da ona "nisu upitna" i da se o ceremoniji uručivanja mora dogovoriti s reprezentacijom.

"Odlikovanja nisu upitna, moramo se dogovoriti s reprezentacijom. Ja ne želim nametati nikakve datume, želim da se dogovorimo zajedno, kada je njima najzgodnije, a najzgodnije će biti kada se svi ponovo okupe u Zagrebu. Odlikovanja će biti dodijeljena, oni znaju da su ih dobili i to je najbitnije. Pitanje je samo trenutka kada će ih osobno primiti", kazala je Grabar-Kitarović.

Također je istaknula da nema tog razgovora koji albanski dužnosnici i ostali nisu započeli čestitkama na uspjehu reprezentacije i nisu istaknuli da su se osjećali kao da se radi o njihovoj reprezentaciji.

"Kazali su mi da su zdušno navijali za nas i ističu da smo osvojili srca svijeta i da je ovo bila izvrsna promidžba Hrvatske", dodala je.

Hrvatski novinari su zahvaljujući nogometu doživjeli i čašćenje u restoranu i kafićima.

Predsjednica svoj službeni boravak završava u petak ceremonijom polaganja vijenca u čast svim nacionalnim junacima kod spomenika "Majke Albanije", a potom će se susresti s gradonačelnikom Tirane.