Što se tiče Hrvatske, u razdoblju od 2009. do 2011. za financiranje pripreme osam projekata iz energetike i socijalne infrastrukture odobreno je 8,8 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupni investicijski potencijal tih projekata procijenjen je na 800 milijuna eura
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (EU) i Delegacija EU-a u Hrvatskoj predstavili su danas regionalnu inicijativu 'Okvir za investicije na Zapadnom Balkanu (WBIF)' koja je financirana sredstvima EU-a.
WBIF je inicijativa pokrenuta 2009. godine koja udružuje bespovratna sredstva sa zajmovima za investicije u sektorima prometa, energetike, zaštite okoliša i socijalne infrastrukture, te za razvoj privatnog sektora i energetske efikasnosti.
WBIF se zasniva na partnerstvu EU-a s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Europskom investicijskom bankom i Razvojnom bankom Vijeća Europe. Želimo kreirati sinergijski efekt s tim financijskim institucijama kako bi pomogli zemljama da financiraju projekte na različitim područjima kao što su energetika, promet i sl., rekao je šef Odjela u Delegaciji EU u Hrvatskoj Richard Masa
Dosad su kroz WBIF odobrena 122 zahtjeva ukupne vrijednosti 220 milijuna eura, za pripremu 111 infrastrukturnih projekata diljem Zapadnog Balkana, a dosad su finacijske institucije pokazale interes za kreditiranje u iznosu 5,6 milijardi eura investicija čija je ukupna vrijednost 10 milijardi eura.
Što se tiče Hrvatske, u razdoblju od 2009. do 2011. za financiranje pripreme osam projekata iz energetike i socijalne infrastrukture odobreno je 8,8 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupni investicijski potencijal tih projekata procijenjen je na 800 milijuna eura.
Tih osam projekata trenutno je u fazi pripreme projektne dokumentacije, a namijenjeni su za projekte plinifikacije koje provodi Plinacro, Sveučilišni kampus u Zadru i SECEL - edukacijski centar za podzetništvo, kazao je pomoćnik ministra regionalnog razvoja Matija Derk
Za 2012. imamo devet novih prijava, ali još ne znamo koje će biti odobrene, no za izradu projektne dokumentacije traži se 10,9 milijuna eura, dodao je Derk.
Direktorica EBRD-a za Hrvatsku i Mađarsku Zsuzsanna Hargitai istaknula je kako su EBRD-u najbitniji dobro pripremljeni projekti.
Tako smo počeli raditi u Srbiji, Albaniji i BiH, gdje smo potpisali kreditne ugovore u sektoru energetike i transporta vrijedne 800 milijuna eura, a Hrvatska malo kasni s dolaskom u WBIF, kaže Hargitai.
Sponziriramo i projekte koji djeluju izvedivo, tako smo podržavali pripremu studija izvedivosti za Plinacro za dva LNG projekta i Jonsko-Jadranski plinovod, za koje se nadam da će biti gotove početkom slijedeće godine, dodala je direktorica EBRD-a.
