Tportal je prvi pisao o tome još prije mjesec dana, a u međuvremenu se situacija dodatno pogoršala. Mislite da se ova priča ne odnosi na vas? Razmislite još jednom, jer ovo je lista proizvoda za koje postoji velika vjerojatnost da ih u studenom ili prosincu nećete moći kupiti: nova odjeća, školski pribor, bicikli, hrana za kućne ljubimce, boje, namještaj, automobili, tehnički uređaji, dječje igračke, kućanski aparati, drvena građa, sve što se oslanja na čipove.

Poremećaji u opskrbi imat će još jednu posljedicu - cijene velikog broja proizvoda će rasti. Taj se trend već vidi i utječe na rast inflacije u najbogatijim državama poput Njemačke ili SAD-a, a brojna poskupljenja stigla su i do Hrvatske.

Divovske kompanije poput Coca-Cole imale su vremena za spretno prilagođavanje i upravljanje zalihama, pa stavke s najvećom količinom potražnje mogu ostati na policama. Ipak, lanci opskrbe koji pokreću globalno gospodarstvo vjerojatno će ostati osjetljivi na kašnjenja do 2022. ili 2023. godine, tvrde stručnjaci, ili dok većina svijeta ne bude cijepljena. Evo zašto.

Opskrbni lanci su globalni, a sastoje se od tvornica, prerađivačkih centara i brodskih kompanija u cijelom svijetu. Tvrtke i industrije provele su godine, ako ne i desetljeće, usavršavajući ih za maksimalnu učinkovitost i maksimalan profit. Da biste razumjeli veličinu i opseg ovog globalnog proizvodnog sustava, korisno je pogledati kako nastaju pojedini proizvodi. Iza svakog prodanog proizvoda stoji ogroman lanac opskrbe koji povezuje sirovine s tvorničkim podovima i s distribucijskim centrima. Pandemija je stvorila domino efekt u ovom sustavu koji često ostavlja, doslovno, minimalan prostor za greške, jer tvrtke rijetko imaju viška zaliha. Kao rezultat toga, više od godinu kasnije poduzeća i dobavljači još uvijek se bore s posljedicama.

Još krajem prošle godine situacija se činila vrlo obećavajućom. Iako se lanci opskrbe nisu potpuno oporavili od početnog šoka, tvrtke su s optimizmom krenule u 2021. No varijanta delta - i nedostatak pristupa cjepivima u zemljama s niskim prihodima - produžila je vremenski okvir za globalni oporavak.

Oko polovice svjetskih pomoraca, onih koji su ključni za protok globalne trgovine, dolazi iz zemalja u razvoju u kojima cijepljenje vrlo sporo napreduje. U zemljama u kojima je koronavirus još uvijek u porastu tvornice su morale biti zatvorene ili raditi s ograničenim brojem osoblja jer su radnici morali biti stavljeni u karantenu. Vijetnam je, na primjer, drugi najveći američki dobavljač cipela i odjeće, ali većina njegove radne snage ostaje necijepljena.

Zemlja je uspjela izbjeći virus strogim blokadama tijekom prvih 14 mjeseci pandemije, ali vrlo zarazna varijanta delta prisilila je mnoge tvornice na zatvaranje. Prema Wall Street Journalu, vijetnamska vlada počela je zahtijevati od zaposlenika u visokorizičnim regijama da jedu i spavaju na svom radnom mjestu, umjesto da idu kući, u nastojanju da održe stopu proizvodnje.

U međuvremenu, kako se gospodarska aktivnost obnovila u bogatim i dobro cijepljenim dijelovima svijeta poput Sjedinjenih Država i Europe, pomorska industrija bori se s poplavom kašnjenja. Ogromni kontejnerski brodovi zastali su izvan velikih luka dok sve više tereta samo pristiže. U nekim slučajevima posade brodova morale su čekati danima ili tjednima prije iskrcaja u lukama.

Prema izvješću Wall Street Journala, 'zagušenje željezničke mreže i nedostatak radne snage vozača kamiona i skladišnih radnika doveli su do velikih zaliha u teretnim objektima'. Tvrtke se trude raspakirati transportne kontejnere i vratiti ih u promet. Kao rezultat toga, nedostaje transportnih kontejnera iako bi ih trebalo biti dovoljno za podmirivanje globalne potražnje. Previše ih je zaglavilo u optjecaju i ostalo neiskorišteno.

Veliki trgovci poput Walmarta, Targeta i Home Depoa unajmljuju privatna teretna plovila i kupuju otpremne kontejnere da bi se pripremili za blagdansku sezonu kupovine. Ovaj pokušaj izravnog nadzora nad prijevozom i otpremom može pomoći u smanjenju nekih problema u lancu opskrbe, ali analitičari strahuju da ti napori neće biti dovoljni, posebno zbog usporavanja proizvodnje u inozemstvu i nedostatka domaće radne snage.

Pandemija je prisilila velike tvrtke i cijelu industriju da ponovno procijene rizike međusobno povezanog lanca opskrbe. Godinama je ovaj sustav dosljedno povećavao profitne marže, a njegova ranjivost na neočekivane događaje, poput pandemije ili klimatskih promjena, nije dovedena u pitanje. Ipak, većina industrija oklijeva s velikim promjenama u svom proizvodnom procesu, što bi bio skup i dugotrajan poduhvat. Za sada potrošači nemaju izbora nego se početi navikavati na ta kašnjenja...