Između 2010. i kraja 2023. prosječne stanarine u EU porasle su za gotovo 23 posto, a cijene kuća za gotovo 48 posto, što je dovelo do prosvjeda u gradovima od Dublina do Amsterdama ili Lisabona zbog gubitka kupovne moći.

Nedostatak pristupačnog stambenog prostora i rastući troškovi života čak su istaknuti u nacionalnim i europskim izbornim kampanjama - tako da je, dok je tražila odobrenje zastupnika u Europskom parlamentu, von der Leyen dala sve od sebe kako bi se pozabavila ovim problemima u svom govoru u Europskom parlamentu.

"Ljudi se bore pronaći pristupačne domove", rekao je predsjednik izvršnog tijela EU-a na plenarnoj sjednici sredinom srpnja u Strasbourgu. "Želim da ova Komisija podupire ljude tamo gdje je to najvažnije, a ako je važno Europljanima, važno je i Europi."

Pristupačno stanovanje za sve, ne samo najugroženije

U svojim političkim smjernicama za sljedeću Europsku komisiju, von der Leyen je naglasila hitnost rješavanja stambene krize, predlažući prvi ikada europski plan pristupačnog stanovanja i povjerenika odgovornog za to područje politike, kao što su socijalisti zahtijevali kao uvjet za podršku njen drugi mandat.

"Unija bi trebala izraditi stambeni plan koji nije usmjeren samo na one koji su stvarno potrebni, već odgovara na krizu koja pogađa sve - kako studente, tako i jednočlane obitelji, samohrane roditelje, mlade radnike...", rekao je David Rinaldi, direktor politike u Zakladi za europske progresivne studije (FEPS), za Euronews.

Ali do sada postoji značajan nedostatak ulaganja u socijalno i pristupačno stanovanje, a države članice mogu koristiti javna sredstva samo za ciljanje najugroženijih skupina.

"Što se tiče državnih potpora, željeli bismo vidjeti priznavanje socijalnog i pristupačnog stanovanja za sve - osim za skupine u nepovoljnom položaju ili društvene skupine s manje mogućnosti - kao uslugu od općeg gospodarskog interesa", rekao je Christophe Rouillon, predsjednik grupe PES. u Europskom odboru regija (CoR).

Stanovanje nije bilo prioritet u raspravama na razini EU-a, a ministri za stanovanje nastavili su zajedničke rasprave o europskim izazovima u ovom području politike tek 2022. nakon desetljeća zastoja - ali socijalisti, ljevica i organizacije civilnog društva inzistiraju da se može učiniti mnogo više na razini EU-a za rješavanje ove krize.

EU može utjecati na problem

"EU može utjecati na stanovanje putem financijske regulative, zakona o tržišnom natjecanju, energetske učinkovitosti, regulatornih i planiranih standarda, kohezijske politike, klimatskih mjera, urbane/ruralne i socijalne politike", dodao je Rouillon.

Kako bi se riješio rastući jaz u ulaganjima, planovi politike von der Leyen također će uključivati ​​reviziju pravila o državnim potporama kako bi se državama članicama dala veća fleksibilnost za potporu stanovanja, kao i prijedlog da se državama članicama omogući da udvostruče planirana ulaganja kohezijske politike u pristupačne stanove.

"Radit ćemo s Europskom investicijskom bankom na paneuropskoj investicijskoj platformi za pristupačno i održivo stanovanje kako bismo privukli više privatnih i javnih ulaganja", kaže se u programu politike. Više novca doći će iz Fonda za društvenu klimu, koji će mobilizirati najmanje 86,7 milijardi eura između 2026. i 2032. za akcije i ulaganja za potporu najranjivijim skupinama, ustvrdio je izvršni predsjednik EU-a.

Socijalisti: Regulirajte kratkoročni najam poput Airbnba

Neki od ključnih prijedloga socijaldemokrata o stambenom zbrinjavanju, uključujući obvezujuće ciljeve za postupno uklanjanje beskućništva do 2029. i zakonodavnu inicijativu za reguliranje kratkoročnog najma, nisu bili uključeni u program politike predsjednika.

"Za neke ljude to (Airbnb i druge platforme) predstavlja izvor prihoda, ali ne bi trebalo na neki način ugroziti kvalitetu života u gradu", rekao je Rinaldi, budući da rast cijena stanova i najma navodi neke građane da se isele urbanih centara.

U prosjeku u EU-u, 19,6 posto raspoloživog dohotka ljudi potrošeno je na stanovanje 2022. – ali za one koji se smatraju u riziku od siromaštva (s raspoloživim dohotkom ispod 60 posto nacionalnog medijana dohotka), troškovi stanovanja činili su gotovo 38 posto njihov raspoloživi dohodak.

Ravnatelj politike FEPS-a naglasio je da bi blok mogao pružiti smjernice i okvir za gradska središta za izgradnju na uspjehu nekih lokalnih inicijativa, kao što su restriktivne mjere uvedene u Barceloni za rješavanje stambene krize.

Što se tiče borbe protiv beskućništva, koje pogađa oko 890.000 ljudi diljem EU-a, prema izvješću iz 2023. koje je objavila FEANTSA, još uvijek nema konkretnog prijedloga političkog programa.

Stanovanje je također pitanje u kojem je važno razmjenjivati ​​dobre prakse, rekao je u intervjuu za Euronews europarlamentarac Li Andersson (Finska/ljevica), inače predsjednik Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja.