Dana 1. srpnja istekao je rok za prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima. Do tog datuma, stranci su naša poljoprivredna zemljišta mogli kupovati putem tvrtki, a sada mogu i građani zemalja Europske unije. No, iako su mnogi očekivali da će stranci pohrliti i pokupovati sve što se može prodati, čini se da se to neće dogoditi. Naime, zemljišne su knjige nesređene, mnogo je još zemlje kojoj se ne znaju vlasnici, pa je Hrvatska zemlja mrtvog kapitala
Velike rasprodaje zemlje strancima neće biti, kažu poljoprivrednici. 'Nema nekih značajnijih površina, krupnih, što bi možda bilo zanimljivo i nekim strancima. Siitnih parcela ima uvijek što se prodaju, to nisu neke značajne i mislim da to, prema mojem mišljenju, ne bi trebalo biti za nekog stranca zanimljivo', rekao je za HRT Nikica Marić iz Požeško-slavonske županije.
Uz to, dosta je parcela zapušteno i nemaju prilaze ili se ne zna tko je vlasnik. 'Nemamo sređene zemljišne knjige, i tu strani investitori vrlo brzo odustanu nakon dvije tri godine kada ne mogu srediti knjige, a tu se moramo zahvaliti, našim ne tako učinkovitim tijelima, dodao je Mladen Jakopović iz Hrvatske poljoprivredne komore.
vezane vijesti
Ipak, u 2022. poljoprivredno je zemljište poskupjelo: oranice su u prosjeku skuplje za 30-ak eura po hektaru, pašnjaci 200-tinjak, a taj trend mogao bi zahvatiti i šume. Jer za šume koje su u vlasništvu naših građana posljednjih mjeseci raspituju se Austrijanci i Slovenci. No problem je što 600.000 građana ima oko 700.000 tisuća hektara šuma,i uglavnom su to manje površine.
'I izuzetno je interesantno pogotovo za one članice Europske unije koje imaju razvijenu drvnu industriju. S te pozicije sigurno postoje ulagači, no neki od njih su već ušli u šumski fond Hrvatske tako da su osnovali poslovne subjekte, pravne osobe ovdje u Hrvatskoj, tako su mogli kupiti nekretnine, bez obzira na zabranu, odnosno moratori', rekao je za HRT predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika Zdenko Bogović.
Kad ne mogu kupiti, zemlju poljoprivrednici često uzimaju u zakup. Najčešće je u takvom režimu zemlja čiji je vlasnik država. Svaki treći hektar koji ima dala je u zakup, koncesiju ili na privremeno korištenje.
I Nikica Marić obrađuje zemlju u zakupu, no time nije zadovoljan. 'Taj je zakup jako nesiguran, isto kao i zakup državne zemlje, koje ja imam jedan mali dio, državne zemlje, koju radim u najmu, i imam je već 25 godina. Mislim da bi bilo realno da je prvo kupim ja, a ne neki stranac. Ako je već radim i uređivao sam je 25 godina, znači da bi bilo u redu da ostane u mom gospodarstvu', poručio je.
Brojevi su nemilosrdni i pokazuju da se od ulaska u Europsku uniju mijenjala ukupno korištena poljoprivredna površina. U odnosu na godinu pristupanja, lani se u Hrvatskoj obrađivalo 200.000 hektara manje.
