Odluka njemačkog suda donesena u utorak, kojom se tamošnjim lokalnim samoupravama, prvenstveno gradovima, omogućuje da u središtima zabrane promet vozilima sa starijim dizelskim pogonskim motorima kako bi se smanjilo zagađivanje zraka izazvala je niz snažnih reakcija kojima se propituju sve moguće posljedice te odluke. Dosadašnji komentari uglavnom se svode na dvije glavne teme – kakvog će utjecaja ta odluka imati na njemačku autoindustriju i hoće li se takva praksa proširiti na druge europske države.

Domaći prometni stručnjak Željko Marušić smatra da se takve odluke u Hrvatskoj zasad ne mogu očekivati. Marušić drži da je u primjeru Njemačke 'ekologija samo alat koji će dati zamah njemačkoj autoindustriji' i problem ispuštanja dušikovih oksida, što je osnovni razlog koji leži iza odluke njemačkog suda, s novim standardima dizelskih motora Euro 5 i Euro 6 smatra 'prenapuhanim'.

Marušić tako tumači da se radi o interesima krupnog kapitala koji bi u konačnici trebao donijeti geostrateške promjene i rezultirati smanjenom potražnjom za naftnim energentima. Ekološko opravdanje 'služi kako bi se njemačkoj autoindustriji dao zamah' u restrukturiranju na razvoj i proizvodnju modernih tehnologija, tumači on, i predviđa da će se na taj način drastično povećati udio automobila s hibridnim pogonom, 'što je samo međufaza do potpune elektrifikacije prometa'.

Što se tiče Hrvatske, Marušić kaže da zagađenje zraka nama nije problem i da ne bismo trebali automatski kopirati rješenja drugih zemalja, a u tom smjeru ide i mišljenje drugog domaćeg stručnjaka za gradski promet koji je za tportal kratko prokomentirao da bilo kakve odluke o sličnim zabranama leže na lokalnim samoupravama koje bi prije svega trebale provesti analize mogućih posljedica svojih odluka.

Marušić je upozorio i da će promjene u Njemačkoj imati posljedice za okolnu regiju, u kojoj bi mogla završiti vozila sa starim dizelskim motorima koji neće biti prihvatljivi u Njemačkoj. Posebno upozorava na problem 'onih koji kupuju rabljene tegljače i autobuse i koji žive od inozemnih ruta' jer bi im zabrane prometa mogle poremetiti planove. Marušić stoga preporučuje da oni koji imaju namjeru kupovati vozila s dizelskim motorima malo pričekaju da bi se vidjelo kako će se stvari dalje razvijati.

Podaci Centra za vozila Hrvatske (CVH) pokazuju da je lani kod nas registrirano oko 1,57 milijuna osobnih automobila te oko 286 tisuća kamiona, tegljača, autobusa i traktora. Većina teretnih vozila ima dizelske motore, a podaci CVH pokazuju i da kod osobnih automobila također natpolovično preferiramo dizelske motore. Automobila s električnim i hibridnim pogonima na hrvatskim cestama i dalje ima poprilično malo, tek nešto manje od 3000.

Većina dosadašnjih domaćih i inozemnih komentara ide u smjeru toga da bi odluka njemačkog suda mogla imati dalekosežne posljedice, ali da su one upravo to – daleko i da u kratkom roku neće doći do bitnih promjena. Sama sudska odluka ne znači i bilo kakvo uvođenje zabrana, već samo to da njemačke lokalne uprave imaju pravo na taj korak.

Eventualne odluke i promjene nastupat će postepeno, a u tome će se voditi računa o realnoj situaciji koja je rezultat popularnosti dizelskih motora na europskom tržištu. Sama njemačka vlada je na odluku reagirala komentarom da se zabrane prometa dizelašima mogu izbjeći i da je zagađenje zraka moguće smanjiti i na druge načine.

Dizelski motori su u automobilima desetljećima bili smatrani inferiornima jer su u usporedbi s benzinskima imali niže performanse i manju ugodnost pri vožnji. No zbog niže potrošnje i niže cijene dizelskog goriva ipak su imali svoje kupce. Posljednjih tridesetak godina došlo je do vrlo snažnog razvoja tehnologije zbog kojeg su po pogonskim karakteristikama dizelski motori danas uglavnom ravnopravni benzinskima, a to im je donijelo dodatnu popularnost na europskim tržištima.

Situacija na tržištu lagano se počela mijenjati posljednjih nekoliko godina, paralelno s rastom brige za okoliš. Snažan utjecaj na javno mišljenje imalo je otkriće da su veliki proizvođači automobila varali na ispitivanjima ispušnih plinova kako bi dizelske motore prikazali prihvatljivijima za okoliš.