U eurozoni deficit je poskočio na 11,6 posto, također najvišu razinu od 2002. U prva tri ovogodišnja mjeseca iznosio je 2,5 posto. Razina deficita i njegovo povećanje najveći su od početka vremenskog niza 2002. godine, navode u Eurostatu.

U zoni primjene zajedničke europske valute prihodi iskazani udjelom u BDP-u porasli su u razdoblju od travnja do lipnja na 47,4 posto, sa 46,8 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca. To je povećanje iskazano udjelom u BDP-u rezultat činjenice da je BDP pao snažnije nego prihodi, koji su u usporedbi s prvim ovogodišnjim tromjesečjem bili manji oko 132 milijarde eura.

Proračunski rashodi poskočili su na 59 posto BDP-a sa 49,3 posto BDP-a u prethodnom tromjesečju. Sezonski prilagođeni rashodi bili su oko 95 milijardi eura veći nego u prvom tromjesečju ponajprije zbog mjera kojima su vlade ublažavale društvene i ekonomske posljedice pandemije koronavirusa.

U EU su ukupni proračunski prihodi iskazani udjelom u BDP-u u razdoblju od travnja do lipnja porasli na 47,1 posto, sa 46,2 posto u prethodna tri mjeseca. Proračunski rashodi poskočili su pak na 58,6 posto, sa 48,8 posto u prvom ovogodišnjem tromjesečju, izvijestio je Eurostat.

Sve su zemlje EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao bilježile proračunski manjak u drugom tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima. Najveći je bio u Poljskoj, gdje je iznosio gotovo 20 posto. Slijede Austrija i Slovenija sa 17,3 odnosno 15,8 posto. Najmanji je bio u Danskoj, gdje je iznosio 3,5 posto.

Sezonski prilagođeni podaci za Hrvatsku nisu bili dostupni. Prema sezonski neprilagođenim podacima proračunski deficit iznosio je u drugom tromjesečju 11,7 posto i bio je blizu prosjeka EU-a i eurozone gdje je iznosio 11 odnosno 11,4 posto.

Najveći je deficit prema sezonski neprilagođenim podacima bilježila Španjolska, od 24,6 posto, a najmanji Latvija, od 2,6 posto.