Unatoč svim pokušajima da se smanji broj ovrha i blokiranih građana, stanje se nije puno popravilo. Na kraju 2021. godine u Hrvatskoj su bili blokirani računi gotovo 240 tisuća građana, s ukupnom glavnicom duga od 18,1 milijardu kuna. Kada se glavnici od 18,1 milijardu kuna pridoda dug po osnovi kamata u visini od 6,8 milijardi kuna, ukupan je dug iznosio 24,9 milijardi kuna
Život blokiranih donekle je olakšan proširivanjem novčanih primitaka koji su izuzeti od ovrhe, a na njihov povoljniji položaj utjecao je i rast prosječne plaće. Provjerili smo kakva su ograničenja prilikom ovrhe na plaći u 2022. godini i koja su sve primanja izuzeta od ovrhe.
Ispravom o ovrsi na plaći određuje se pljenidba određenog dijela plaće. Pljenidbu je dužan provesti poslodavac koji ovršeniku isplaćuje plaću na račun u banci tako da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati ovrhovoditelju.
Nakon blokade računa Fina obavještava poslodavca o otvaranju zaštićenog računa na koji se isplaćuje dio plaće zaštićen od ovrhe. Ostatak plaće isplaćuje se na tekući račun dužnika s kojega Fina skida sredstva za račun ovrhovoditelja.
Poslodavac provodi ovrhu na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima na temelju pravomoćnog i ovršnog javnobilježničkog rješenja ili ovjerene privatne isprave dužnika (zadužnica, mjenica i sl.).
Ako poslodavac primi više naloga za ovrhu na plaći istog radnika, dužan je oformiti redoslijed naplate, s time da je za formiranje redoslijeda kod rješenja o ovrsi ključan datum podnošenja prijedloga za ovrhu, a kod privatne isprave dužnika datum zaprimanja isprave.
U provedbi ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima poslodavac je dužan voditi računa o ograničenjima ovrhe te primanjima koja su izuzeta od ovrhe.
Ograničenja od ovrhe
Dio plaće koji podliježe ovrsi ovisi o visini prosječne plaće iz prethodne godine. Iznos relevantan za utvrđivanje ovrhe u 2022. godini je 7086 kuna, koliko je iznosila prosječna plaća u razdoblju siječanj-kolovoz 2021.
Ako je ovršenikova plaća jednaka ili veća od prosječne plaće, za većinu tražbina nastalih zbog neplaćenih računa od ovrhe je zaštićen iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće.
Manji iznos, polovina prosječne plaće u RH, zaštićen je ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja.
Najmanji iznos zaštićen je u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, a riječ je o četvrtini prosječne plaće.
Ako ovršenik prima plaću koja je manja od utvrđene prosječne neto plaće, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u RH.
Zaštićeni dio ako je plaća veće od prosjeka
Konkretno, ako je neto plaća radnika jednaka ili veća od 7068 kuna, prilikom naplate većine tražbina od ovrhe se izuzima iznos od 4724 kune.
Ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, zaštićen od ovrhe je iznos od 3543 kune.
U slučaju ovrhe radi uzdržavanja djeteta izuzima se 1.771,50 kuna.
Zaštićeni dio ako je plaća manja od prosjeka
Ako je neto plaća radnika manja od 7086 kuna, prilikom naplate većine tražbina od ovrhe se izuzimaju tri četvrtine neto plaće, ali ne više od 4724 kune.
Ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, izuzima se polovina plaće, a ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta, izuzima se četvrtina plaće.
Ista pravila ograničenja od ovrhe primjenjuju se i na druga primanja (mirovine, honorari, primici od obavljanja samostalne djelatnosti i sl.) osim onih koji su zakonom potpuno izuzeti od ovrhe.
Zadnjim izmjenama Ovršnog zakona iz 2020. od ovrhe su izuzeti neoporezivi prihodi koje isplaćuje poslodavac, poput božićnice, novčane nagrade za rezultate rada, jubilarne nagrade i sl.
Od ranije su od ovrhe izuzeti brojni drugi primici, poput socijalne naknade, naknade za nezaposlenost, doplatka za djecu, stipendija i sl. Listu svih primitaka koji su u potpunosti ili djelomično izuzeti od ovrhe pogledajte ovdje.