Prema javnim podacima udruženja operatera plinske infrastrukture EU-a Gas Infrastructure Europe (GIE), Hrvatska je na 49,35 posto popunjenosti plinom. Posljednjih mjeseci popunjenost u većini država članica Europske unije ubrzano je rasla nakon prijedloga Europske komisije da do početka ogrjevne sezone popunjenost skladišta iznosi barem 80 posto kapaciteta
Europska komisija je 20. srpnja 2022. objavila Akcijski plan pripravnosti za zimu koji predviđa dobrovoljno smanjenje potrošnje plina za 15 posto već od 1. kolovoza za sve države članice. Akcijskim planom želi se smanjiti rizik za Europu u slučaju djelomičnog ili potpunog prekida isporuke ruskog plina.
Na građane se već tjednima apelira da krenu s uštedama, no podzemno skladište Okoli kasno je krenulo s punjenjem pa je tako Hrvatska među lošijima u Europi po popunjenosti. Puni li se Okoli brže nego podzemna skladišta u drugim državama pa nema razloga za brigu ili se vodeći akteri nisu koordinirali na vrijeme?
Prije tjedan dana premijer Andrej Plenković i ministar gospodarstva Davor Filipović rekli su da je dinamika punjenja našeg jedinog plinskog skladišta Okoli takva da bi 'do 1. listopada skladište trebalo biti zapunjeno 90 posto i da sve ide predviđenom dinamikom'. Za to je odgovorna Hrvatska elektroprivreda (HEP), a sve to, ustvrdio je ranije Plenković, budno prati Ministarstvo rada. Podsjetili su da Hrvatska 57 posto potreba za plinom zadovoljava preko LNG terminala na Krku, 21 posto iz vlastite proizvodnje dok će se ostalo dobaviti punjenjem plina u skladištu Okoli.
Hrvatska je trenutno na 49,35 posto popunjenosti, a gora od nas jedino je Bugarska s 45,24 posto. Portugal je već napunio svoje skladište plina, a nadomak tome su Poljska s 98,6 posto i Velika Britanija s preko 95 posto. Njemačka je uspjela popuniti skladišta na 67 posto, a cilj je da do 1. studenog budu na 95 posto. Podsjetimo, ruski Gazprom je od srijede prijepodne opskrbu Europe plinom preko Sjevernog toka 1 smanjio na samo 20 posto ukupnog kapaciteta. Već ujutro se fizički protok ruskog prirodnog plina kroz plinovod Sjeverni tok 1 u Njemačku smanjio gotovo za polovinu.
Hrvatska stoji prilično loše i po količini uskladištenog plina u omjeru na ukupnu potrošnju. Sada na zalihama imamo 2,3 teravatsati zemnog plina, a godišnja potrošnja 2020. iznosila je 33,35 teravatsati. To znači da je omjer zaliha i očekivane potrošnje na samo 7,06 - drugim riječima, na lageru imamo samo sedam posto od ukupne godišnje potrošnje.
Premijer Plenković je na današnjoj sjednici Vlade predstavio dokument u kojem se nalaze smjernice i preporuke za energetske uštede, a radi se o planu koji je pripremilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u suradnji s Institutom Hrvoje Požar. Preporuke za kućanstva, poduzeća i javnu upravu dostupne su na poveznici.