Kako se građani snalaze u tome, boje li se promjena i pada standarda? Neki zbog dva reda cijena sumnjaju na to da ih se potkrada, a iako još ima onih koji se nisu pomirili s eurom, sve je manje takvih. 'Još gledam u kunama, još sam sigurnija u to', 'Pa malo kalkulator da vidimo laže li se ili ne laže. I laže li se? Pa malo, nisu prave cijene', 'Idemo prema tome da gledam cijene samo u eurima', 'Baratam ja već s eurima odavno', neke su od izjava, piše N1.

Ali da će građani doživjeti stanoviti šok je očekivano jer je riječ o velikim skokovima, što potvrđuju psiholozi. Jedan od primjera je manja plaća. 'Taj efekt sidrenja je zapravo dobro istražen u psihologiji da zapravo volimo vidjeti čim više nečega, tako nam je ugodnije vidjeti veće plaće sad kad prelazimo na euro. S druge strane, jedna prednost prelaženja na euro koja može služiti kao neki jastuk za ublažavanje jest to da ćemo se zapravo moći uspoređivati sa susjednim nacijama pa ćemo moći revalorizirati taj rad; koliko bi se taj rad platio u nekoj drugoj zemlji', rekao je Matia Torbarina, psiholog i asistent na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, piše N1.

Ekonomski fakultet aktivno sudjeluje u kampanji za euro, uključit će i studente. Uz sve pozitivne strane ne bježe od naličja još jedne od sudbonosnih promjena. 'Ono što ja mislim da će se pragmatično dogoditi jest da će biti određenih zaokruživanja, i to je onaj inflacijski trošak koji je zabilježen u nekim zemljama kao izuzetno malen. Vjerujem da se tu radi o tim nekim sitnim zaokruživanjima, čisto zbog nekakve pragmatičnosti. Na primjer? Nekakav proizvod umjesto 1,95 bit će 2 eura', objasnio je Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci.