Nestašica poluvodiča, uska grla u prijevozu te rast cijena energenata i sirovina ostavili su traga na automobilsku industriju u kojoj bi ponuda inače bila veća od potražnje. Sada nema novih automobila i na isporuku se čeka i do dvije godine, a onih rabljenih manje je nego kupaca
Cijene rabljenih automobila porasle su i do deset posto, najviše vozila starosti oko pet godina. Hrvatska od ranije ima problema sa starim voznim parkom – prosječna starost automobila prema Centru vozila Hrvatske iznosi 14 godina – no aktualna situacija stvara izazove i u novom voznom parku.
Oporavka zasad nema na vidiku, a stručnjacima je teško prognozirati kada ga očekivati zbog nove krize nakon pandemije, uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu.
vezane vijesti
'Uzroci poremećaja na tržištu su nedostatak dijelova električnih komponenata u proizvodnji i skupe sirovine; od željeza do aluminija od kojeg se proizvode noviji automobili. To se preslikava na cijelu Europu, pa tako i na Hrvatsku, tim više što u Hrvatskoj i dalje moramo plaćati davanja iako smo članica Europske unije. Zato vidimo i enorman rast cijena rabljenih automobila koji ne vrijede tolike cijene. Problem je i održavanje jer je skupo i neizvjesno', smatra prometni stručnjak Goran Husinec.
Husinec kaže da je kod novih automobila problem i to što su njihovi dijelovi uglavnom nezamjenjivi, a trenutno je do onih originalnih teško doći; u servisima ih nema, a čeka se do godinu dana i više.
'Ako kriza u Ukrajini potraje, za dvije, tri godine slijedi nam kolaps. Rabljeni automobili stari četiri, pet godina bit će neupotrebljivi, a za moderne automobile dijelova neće biti i stajat će u garaži, ako već i ne stoje. Pretpostavljam da će ljudi početi tražiti automobile kakvi se voze u siromašnijim državama jer je za njih lako naći zamjenske dijelove', poručuje naš sugovornik.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prošle godine u Hrvatskoj je od 112.000 prvi put registriranih automobila njih tek 30 posto bilo novih, što je velik pad u odnosu na 2018. godinu, kada je novih automobila bilo 45 posto.
Broj prvih registracija osobnih vozila u 2020. iznosio je 95.577, što je u odnosu na 2019. manje za 35,9 posto, a pad je prouzročen padom broja prvih registracija rabljenih vozila (27,6 posto) i novih vozila (49,9 posto), navode u DZS-u.
Kao što smo ranije pisali, osim rata u Ukrajini, velik utjecaj na tržište automobila imaju cijene goriva - zbog njihova rasta neki će vozači manje putovati.
'Ljudi bi mogli smanjiti godišnju kilometražu svog vozila odabirom javnog prijevoza ili drugih dostupnih prijevoznih sredstava. Manje kilometara značilo bi manje nesreća, što bi dovelo do uštede u tekućim troškovima', rekli su nam iz tvrtke carVertical.
