Usporavanje je još vidljivije kada se promatra promjena BDP-a u odnosu na prethodni kvartal. Prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatski BDP je ojačao minimalnih 0,1 posto u odnosu na treće tromjesečje.

U usporedbi s ostalim tranzicijskim zemljama Europske unije, koje su objavile podatke o BDP-u za četvrti kvartal, Hrvatska je ostvarila uvjerljivo najniži rast BDP-a.

Premda i ostale zemlje nove Europe bilježe usporavanje gospodarske aktivnosti, njihove stope rasta i dalje su neuhvatljive za Hrvatsku.

Nama je najbliža Češka s godišnjim rastom BDP-a od 2,9 posto, ali ona je već daleko odmaknula po razvijenosti. Sve ostale zemlje bilježe stope rasta iznad tri posto, a prednjače Mađarska i Latvija sa stopama od pet posto.

Eurostat je u utorak objavio i podatke o BDP-u prema kupovnoj moći zemalja Europske unije i europskih regija u 2017. godini, iz kojih je vidljivo dramatično zaostajanje Hrvatske.

Dok se Češka, kao najuspješnija tranzicijska zemlja, približila prosjeku Europske unije na 89 posto prosječne razvijenosti, Hrvatska je pala na pretposljednje mjesto sa 62 posto.

Uz Češku, najbliže prosjeku Europske unije su Slovenija (85 posto), Estonija (79 posto), Litva (78 posto) i Slovačka (76 posto).

U drugoj skupni su Poljska, Mađarska i Latvija s razinom od 67 do 70 posto europske razvijenosti.

Na začelju su Rumunjska, Hrvatska i Bugarska. Međutim, s obzirom na dugoročno više stope rasta naših glavnih konkurenata, Hrvatska iz godinu u godinu tone prema samom dnu ljestvice.

Rumunjska nas je već 2017. pretekla po razvijenosti dostigavši 63 posto prosjeka EU-a, a lani je povećala razliku rastom BDP-a iznad četiri posto.

Iza nas je ostala jedino Bugarska, koja nam se 2018. približila s obzirom na to da je ostvarila više stope rasta (iznad tri posto).