Dok potrošnja građana i gospodarstva pada, državna potrošnja u prvom kvartalu je rasla, i to za 3,4 posto. Objašnjenje toga može se tražiti u činjenici što rebalans proračuna nije donesen na vrijeme pa se smanjenje potrošnje nije osjetilo u tom razdoblju. Troškovi za plaće, primjerice, smanjeni su tek naknadno.
No, osim toga, vlada je i svojom politikom utjecala na rast investicija, dakle troškova u javnom sektoru.
'Država je trošila na korisnike proračuna i investiranje. Uz poboljšanu trgovinsku bilancu koja se ogleda kroz sporiji rast uvoza od izvoza, državna je potrošnja ublažila pad BDP-a i da toga nije bilo BDP bi pao i više od 6,7 posto. Ali to ipak dugoročno nije dobar izvor za rast BDP-a jer je temeljen na zaduživanju države i rezervama HNB-a', upozorava Ljubo Jurčić, piše Jutarnji list.
I Damir Kuštrak kaže kako je potrošnja koja nema realne izvore financiranja jako loša. Od vlade zato traži da nakon zadnjih podataka o BDP-u krene s rebalansom koji će rezati rashode proračuna.
Međutim, to će biti teško budući da je vlada u međuvremenu obećala nove izdatke za poljoprivredu. Analitičari se zato boje hoće li rebalans biti provediv.
'Rebalans će ići u krivom smjeru ako će se ići u nova povećanja rashoda. Prihodovna strana ne bi se trebala dirati, već samo rashodi, ali to će biti teško izvedivo zbog političkih razloga, smatra i Borislav Škegro. On stoga očekuje 'velike tenzije' narednih mjeseci. 'Ljudi još nisu suočeni sa stupnjem krize u kojoj je zemlja, a ni političari nisu dovoljno jasno artikulirali našu situaciju. Vozi se krivom stranom autoceste i samo je pitanje koga će prvog udariti automobil', dodaje Škegro.
U prvi tri mjeseca, kada je državna potrošnja porasla 3,4 posto, još je uvijek vrijedio proračun koji se temeljio na rastu BDP-a od dva posto, premda je on pao 6,7 posto.
Prvi rebalans pretpostavlja pad ekonomije od dva posto, ali odavno je jasno da je i to posve neralno. U zakašnjelu utrku s realnošću država kreće i s novim rebalansom, ali kada će on biti još je uvijek neizvjesno.
Ministar financija Ivan Šuker izjavio je da u njegovom ministarstvu svakodnevno prate prihode i rashode proračuna i ovisno o tim kretanjima drugi rebalans 'za 15-tak dana ili početkom rujna'. Smjer u kojem će se kretati ovisit će o izvoru kapitala za financiranje deficita.
Među ekonomistima vlada konsenzus da bi rebalans trebalo obaviti što prije, jer će na taj način država uspjeti vviše uštediti, a dat će i veći kredibilitet državnim financijama.
Ministar financija Šuker je isključio mogućnost povećanja poreza, pa je problem može riješiti rezanjem rashoda ili novim zaduživanjem.
