Učinak regionalnih burzi tijekom više od desetljeća (od financijske krize 2008.) često se navodi kao nedostatan, što je posljedica niske likvidnosti i prometa koji je tijekom godina opadao u nekim zemljama, poput Srbije.

To nije slučaj s većim, globalnijim burzama, pogotovo kada se uzme u obzir gospodarski rast u posljednjem desetljeću.

U ovom trendu postoje neka odstupanja, međutim u nekim godinama bilo je IPO-a ili specifičnih lokalnih okolnosti koje su pokrenule trgovinsku aktivnost u pozitivnom smjeru. Kako bismo vidjeli sve ove podatke, sastavili smo prosječan dnevni promet za regionalne burze na grafikonu ispod.

Kao što se može vidjeti, Bukureštanska burza prednjači s dnevnim prosječnim prometom od 15,87 milijuna eura u 2021. (ukupni promet od preko 4 milijarde eura), što je povećanje od preko 56,4 posto u odnosu na 2020. godinu. Ovo je prilično zanimljivo vidjeti s obzirom na to da je većina drugih regionalnih burzi imala ili blag ili velik porast u odnosu na 2020. To se može pripisati ogromnoj količini neizvjesnosti koja proizlazi iz pandemije bolesti COVID-19, koju su obilježile visoka volatilnost i rasprodaje (osobito u ožujku 2020., kada su najavljena prva ograničenja), što je pridonijelo velikom prometu u 2020. U 2021. spomenuti porast dolazi na pozadini snažnog oporavka koji je zemlja doživjela tijekom 2021., uključivanja rumunjskog tržišta kapitala u Emerging Market, kao i povećanja broja kotiranih tvrtki putem IPO-a na burzi.

Sljedeća je Ljubljanska burza, a u 2021. godini imala je prosječni dnevni promet od 1,51 milijuna eura, što je pad od 4,6 posto u odnosu na 2020. Ukupno bi to iznosilo 379,96 milijuna eura, od čega se 60,63 milijuna eura odnosilo na blok promet. Ako bismo gledali promet bez blok poslova (319,17 milijuna eura), mogli bismo vidjeti da je nekoliko dionica (Krka s prometom od 148,1 milijun eura, NLB s prometom od 50,4 milijuna eura, Petrol s prometom od 26,7 milijuna eura, Sava Re s prometom od 22,9 milijuna eura i Triglav s prometom od 20,3 milijuna eura) činilo većinu (ili oko 84 posto) prometa.

Slijedi Zagrebačka burza s prometom od 330,2 milijuna eura 2021. godine, a prosječni dnevni promet iznosio je 1,32 milijuna eura. To je smanjenje od 13 posto na godišnjoj razini, a to se može pripisati i velikoj volatilnosti i obujmu trgovanja u 2020., koji se nije toliko ponovio u 2021. Ako bismo iz ukupnog prometa izuzeli blok promet i dug/obveznice, iznosio bi 237 milijuna eura. To bi značilo da je 10 najtrgovanijih tvrtki (Podravka, HT, Valamar Riviera, Atlantska plovidba, Adris grupa, Ericsson NT, Atlantic grupa, Optima Telekom, Končar i AD Plastik) činilo 66,2 posto ukupnog prometa na burzi.

Na hrvatskom tržištu dionica održan je jedan IPO i dva dodatna kotiranja dok je osam dionica napustilo Zagrebačku burzu. Prvih dvadeset dionica po prometu čine 50 posto ukupne tržišne kapitalizacije pa mnoge koje kotiraju na burzi imaju vrlo nizak promet. Stoga će se trend izbacivanja nelikvidnih dionica nastaviti, ali bi se promet mogao povećati jer se očekuje da Hrvatska usvoji euro i uđe u EMU u siječnju 2023.

Na kraju, imamo Bugarsku burzu i Beogradsku burzu. Iako su ove burze geografski blizu jedna drugoj, ne bi mogle biti dalje jedna od druge kada su u pitanju njihov promet i smjer u kojem idu. Dok je Bugarska burza imala promet od 261,8 milijuna eura u 2021. (prosječni dnevni promet od 1,06 milijuna eura), što predstavlja povećanje od 90 posto u odnosu na isti period prethodne godine, Beogradska burza imala je vrlo sličnu promjenu, ali u potpuno drugom smjeru, s prometom od samo 5,5 milijuna eura u 2021. (u odnosu na 42 milijuna eura u 2020.), što predstavlja smanjenje od 87 posto na godišnjoj razini. To daje prosječni dnevni promet od samo 20 tisuća eura.