Izradom Registra zaposlenika javnog sektora konačno bi se trebao saznati točan broj ljudi koji radi u javnim službama – zdravstvu, školstvu, znanosti, policiji, pravosuđu i ostalom - kolike su im plaće, koliko rade, kakvo im je obrazovanje… Riječ je opsežnoj bazi podataka za skoro 240.000 ljudi, kolika je sad procjena broja javnih djelatnika, koja bi trebala biti gotova do ožujka 2011. godine.

Mediji su se dosad najviše bavili činjenicom da je za izradu registara predviđen rok od gotovo godinu dana. Kad se zna da većina plaća u javnom sektoru i onako ide preko državnog proračuna i da bi osnovni podaci o svakom zaposleniku trebali biti poznati, vrijeme koje je Vlada odredila stvarno se čini pretjeranim.

Međutim, iz Ministarstva uprave tvrde da se radi o nimalo jednostavnom poslu, jer će registar sadržavati mnogo više od osnovnih podataka o svakom zaposleniku.

'Skupit ćemo podatke potrebne za središnji obračun plaća i sve ostale podatke potrebne za efikasno upravljanje i razvoj ljudskih potencijala u državnim i javnim institucijama. Govorimo o 240.000 ljudi čiji su sad podaci razbacani po ministarstvima, bolnicama, školama i drugim ustanovama', rekao nam je naš sugovornik iz Ministarstva koji je želio ostati anoniman.

Prema Programu gospodarskih aktivnosti predviđeno je da se idući mjesec definira sadržaj podataka u registru, u rujnu bi se trebao definirati hardverski i softverski zahtjevi za registar, a u listopadu raspisao se javni natječaj za nabavku informatičkog sustava koji bi se zatim punio podacima naredna četiri mjeseca.

Kako objašnjavaju iz Ministarstva uprave, natječaj je planiran tek za listopad zbog rokova u takvim poslovima koje nameće Zakon o javnoj nabavi.

Na pitanje koliki će biti troškovi izrade baze zaposlenih u javnom sektoru, u ministarstvu još uvijek nemaju odgovor.

'Mnogo toga će ovisiti o informatičkom rješenju koje odaberemo, pa tako i ukupni troškovi', objašnjeno nam je.

Kvalitetni sustavi za upravljanje i planiranje ljudskih potencijala, koje inače koriste naše najveće kompanije mogu stajati i nekoliko milijuna kuna. Pomoću takvih programa, osim središnjeg obračuna plaća, moguće je, između ostaloga, voditi dnevnu evidenciju prisutnih na poslu, procijeniti učinak svakog zaposlenika i pratiti tko ide na poslovna putovanja.

Uglavnom, sve ono što bi naš javni sektor, od birokrata u državnim uredima do tete u vrtiću, trebalo učiniti bržim, efikasnijim i, prije svega, jeftinijim.

'Održavanje jedne takve baze podataka za 240.000 ljudi tražit će veliki broj stalno zaposlenih. O cijeni jednog takvog HR (human resources) sustava teško je govoriti, jer ovisi o mnogo faktora. Za tvrtke od stotinu zaposlenih cijena može biti 10.000 do 20.000 eura. U ovom slučaju može se raditi o desecima milijuna kuna. Mnogo toga će biti jasnije kad se vide uvjeti natječaja', objasnio nam je iz Mario Mandić, direktor tvrtke Svam plus koji HR sustave nudi srednjim i većim poduzećima.

Ni ostali IT stručnjaci s kojima smo razgovarali nisu se željeli upuštati u precizniju prognozu koliko bi nas mogao koštati registar zaposlenika u javnom sektoru. Opća je ocjena da će mnogo veće biti uštede kad se jedan takav sustav uvede.