Cijela priča otvorila se početkom kolovoza, kada je Hrvatska narodna banka objavila informaciju o pokretanju inicijative kojom će zatražiti od Ministarstva financija izmjenu Zakona o potrošačkom kreditiranju kako bi se usluga prešutnog prekoračenja po tekućim računima u smislu zaštite potrošača izjednačila s dopuštenim prekoračenjima.

Banke su prešutno ograničenje počele uvoditi 2018. godine, nakon što je HNB ograničio kamatne stope na dopuštena prekoračenja, dotad dominantan oblik 'minusa' po tekućem računu. Pravdajući se time da bi pod rigoroznim uvjetima koje je uveo HNB dopušteno prekoračenje po tekućem računu za velik dio klijenata bilo nedostupno, banke su počele nuditi novi proizvod predviđen zakonom, a za koji nije vrijedilo ograničenje visine efektivne kamatne stope.

Drugim riječima, banke su uvele novi minus, ali uz višu kamatnu stopu. No problem je to što prešutno prekoračenje nije ostalo iznimka namijenjena klijentima sa slabijom kreditnom sposobnošću, već je postalo pravilo. Umjesto 'jeftinog' dopuštenog prekoračenja, banke su većini klijenata nametnule ‘skupo’ prešutno prekoračenje.

HNB je reagirao kada je utvrdio da više od 95 posto svih prekoračenja čine ona prešutna, u prosjeku 30 posto skuplja od dopuštenih, a nerijetko iznose do 300 posto prosječnih mjesečnih primanja.

Banke su na prešutna prekoračenja po tekućem računu obračunavale od 8,11 do čak 17,37 posto kamate, a prosječno je ona iznosila 10,97 posto. S druge strane efektivna kamatna stopa na dopušteni minus određena zakonom iznosila je od 6,38 do maksimalnih 8,11 posto, a u prosjeku je iznosila 7,6 posto.

Prema izračunu Tonija Miluna, prosječna osoba u godinu dana banci je platila gotovo 200 kuna više samo zato što se nalazila u prešutnom prekoračenju umjesto u dozvoljenom minusu.

Kako bi zaštitio potrošače od kreativnih bankara, HNB predlaže da se i na korisnike prešutnih prekoračenja primijeni ograničenje EKS-a i zajamči postupna otplata u slučaju otkazivanja ili smanjenja prekoračenja. Pritom iz HNB-a poručuju da to ni u kojem slučaju nije poziv za ukidanje prešutnih prekoračenja.

No ako se maksimalna efektivna kamatna stopa na dopuštena prekoračenja, koja trenutno iznosi 7,61 posto, primijeni i na prešutna prekoračenja, jasno je da banke više neće imati interes za odobravanje prešutnih prekoračenja te da će velik broj klijenata ostati bez minusa.

Bez obzira na to jesu li banke prekršile zakon ili su samo koristile zakonsku rupu, inicijativa HNB-a za ispravljanje loše prakse suočava se s ozbiljnim izazovima.

Iako HNB nastoji ublažiti paniku, nema sumnje da će naglo reduciranje minusa kod određenog broja građana dovesti do dužničke krize. Predlaže se da se dužnicima omogući otplata minusa u 12 mjesečnih rata, što će im donekle olakšati teret, a unatoč tome što će banke pod pritiskom Vlade učiniti sve da bi se izbjegao taj scenarij, zasigurno će se dio građana nakon gašenja minusa pridružiti vojsci blokiranih.

A njihov broj, unatoč uvođenju instituta stečaja potrošača i otpisu dijela dugova, nezadrživo raste. Krajem srpnja u blokadi je bilo 242,6 tisuća građana, s ukupnom glavnicom duga od 17,9 milijardi kuna.

Ne treba zanemariti ni negativan utjecaj na gospodarski oporavak, jer bi ukidanje prešutnih minusa i naplata većeg dijela odobrenog prekoračenja doveli do pada potrošnje, a to bi moglo imati negativan utjecaj i na rast BDP-a u idućim kvartalima jer je osobna potrošnja glavni pokretač rasta.

U prešutnim prekoračenjima trenutno se vrti oko 6,3 milijarde kuna, a njihovo reduciranje dobar dio korisnika natjerat će na prisilnu štednju. Na oprezu će biti i oni koji možda nisu često koristili minus jer će im banke smanjiti limite za prekoračenje.