Zaključak je to novog izdanja 'Makroprudencijalnog skenera rizika' kojeg jednom mjesečno objavljuje HANFA i u kojem se na jednom mjestu prate svi sistemski rizici za koje je nadležan taj regulator.

U HANFA-i napominju kako su tijekom prvog kvartala detektirali pritiske na investicijske fondove kroz povećane zahtjeve za isplatom novca te kako tržišta neizvjesnost i povišena koncentracija ulaganja u domaće državne obveznice ostaju među najvećim rizicima za cijelo tržište.

Što se tiče Zagrebačke burze, iako su na njoj izlistane kompanije čije poslovanje nema puno veze niti s Rusijom niti s Ukrajinom, no pojedini sektori su ipak nastradali. Najviše su pale dionica građevinara i kompanija koje uvoze materijale, za oko deset posto. 'Visoka integriranost domaćeg tržišta u međunarodne tokove kapitala ga uz već postojeće ranjivosti poput relativno niske likvidnosti i visoke koncentracije trgovanja, izlaže potencijalnim dodatnim poremećajima i korekcijama u scenariju ponovnog povećanja sistemskog stresa na financijskim tržištima', navodi se.

Šokovi na svjetskim burzama ostavili su traga i na vrijednost ulaganja mirovinskih fondova čija imovina je na kraju ožujka iznosila 139,8 milijardi kuna, što je smanjenje od 0,7 posto u odnosu na kraj 2021. godine. Negativan utjecaj tržišnih kretanja na vrijednost neto imovine mirovinskih fondova djelomično je ublažio priljev novih sredstava u visini od 2,8 milijardi kuna.

Investicijske fondove i njihove upravitelje muče, pak, povećani zahtjevi ulagača za isplatom novca te negativna kretanja na svjetskim burzama. Neto imovina u investicijskim fondovima pala je za nemalih 16 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine te je iznosila 18,1 milijardu kuna. Likvidnost fondova, tvrdi HANFA, nije ugrožena i pritisak na isplate je manji nego na početku pandemije koronavirusa u proljeće 2020.

Prinosi, kako mirovinskih, kako investicijskih fondova, tonu. 'Nakon visokih pozitivnih prinosa koje su u 2021. ostvarili gotovo svi obvezni mirovinski fondovi, izuzev konzervativne C kategorije čiji su prinosi stagnirali, u 2022. uslijedio je njihov pad zbog globalnih tržišnih korekcija uslijed eskalacije rata u Ukrajini te postupne normalizacije monetarnih politika. Tako su do kraja ožujka sve kategorije obveznih mirovinskih fondova zabilježile negativne prinose, gdje su prinosi na razini sektora iznosili minus 1,9 posto u prvom tromjesečju 2022. godine', stoji u analizi HANFA-e.

Izloženost društava za osiguranje dugoročnim sistemskim rizicima nije se značajnije promijenila u četvrtom tromjesečju 2021. te je zadržana na blago povišenoj razini. Istodobno društva za osiguranje nisu zabilježila značajne promjene likvidnosnih pokazatelja te su oni zadržani na vrlo visokim razinama od 77,2 posto ukupne imovine.

Izloženost sektora financijskih usluga valutnom riziku zadržana je na umjerenim razinama. S obzirom na očekivano pristupanje Hrvatske eurozoni, vjerojatnost značajnih kolebanja tečaja kune spram eura je niska, iako je posredna volatilnost prema dolaru u porastu početkom 2022. godine. 'Dovršenje procesa uvođenja eura ukloniti će značajan dio valutnog rizika iz portfelja fondova, pa bi time neto otvorena pozicija mirovinskih fondova mogla biti svega 13,3 posto neto imovine mirovinskih fondova, što je smanjenje od 21 postotnog boda. u odnosu na izloženost valutnom riziku krajem ožujka 2022. godine', pišu analitičari HANFA-e.

S obzirom na marginalnu zastupljenost ulaganja i izloženosti prema Ukrajini i Rusiji, rat u Ukrajini neće se direktno odraziti na porast kreditnog rizika kojem je sektor financijskih usluga izložen. Međutim, sekundarni utjecaji geopolitičkih nestabilnosti u vidu rasta cijena energenata, kao i kamatnih stopa s obzirom na rast premije za rizik, mogli bi osjetnije opteretiti poslovanje korporativnog sektora, otežati servisiranje dugova i umanjiti njegov bonitet.

HANFA je objavila i rezultati anketnog istraživanja koje je provela među društvima u sektoru financijskih usluga koji su pod njenim nadzorom, a kojom su ocijenjeni navedeni sekundarni rizici krize u Ukrajini na poslovanje sektora financijskih usluga. Rezultati ankete sugeriraju kako domaći financijski sektor očekuje da će kriza u Ukrajini i sankcije koje su uslijedile imati negativan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, no istovremeno ne procjenjuje kako je financijska stabilnost ugrožena. Najistaknutiju prijetnju za stabilnost sustava društva vide u obliku rastuće inflacije, potencijalnog rasta kreditnog rizika i očekivani rast kamatnih stopa.