Rusija se suočava s rastućom inflacijom, dok sankcije i rat u Ukrajini nastavljaju negativno utjecati na gospodarstvo. Središnja banka priprema se za još jedno veliko povećanje kamatnih stopa u pokušaju da obuzda rast cijena koji je dosegnuo najvišu razinu u posljednjih godinu dana. Ekonomisti predviđaju povećanje od 200 baznih bodova, čime bi ključna kamatna stopa dosegnula 23 posto na sastanku zakazanom za 20. prosinca
Prema podacima, indeks potrošačkih cijena u studenom je porastao na 8,9% u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je značajan porast u odnosu na listopadskih 8,5%. Glavni uzrok inflacije su rastuće cijene hrane, uključujući osnovne namirnice poput maslaca, jaja, suncokretovog ulja i povrća, koje bilježe dvoznamenkaste stope rasta cijena.
Pritisak dodatno pojačava slabljenje rublja, koji je pao na 114 za jedan dolar u studenom, najnižu razinu od ožujka 2022. Ovaj pad izazvan je novim krugom američkih sankcija, usmjerenih na Gazprombank, treću najveću rusku banku. Sankcije su posebno ciljale na smanjenje ruskih mogućnosti financiranja vojnih operacija.
Središnja banka pooštrava monetarnu politiku
U listopadu je središnja banka već povećala kamatne stope za 200 baznih bodova, upozoravajući kako inflacija značajno nadmašuje ljetne prognoze. Međutim, rast cijena se nije zaustavio, a očekivanja o budućim cijenama među poduzećima i dalje su visoka, piše CNBC.
vezane vijesti
„Obnovljeno ubrzanje inflacije i vjerojatnost daljnjeg rasta cijena do kraja 2025. godine opravdavaju novo značajno povećanje kamatnih stopa“, izjavio je Liam Peach, viši ekonomist za tržišta u nastajanju iz Capital Economicsa. On smatra da inflacija može dosegnuti „znatno iznad 9% godišnje“ u nadolazećim mjesecima.
Središnja banka naglašava kako je rast domaće potražnje znatno iznad mogućnosti proširenja ponude roba i usluga. Zbog toga, osim povećanja kamatnih stopa, poduzimaju i druge mjere. Najavili su obustavu stranih kupnji na domaćem tržištu valuta do kraja godine kako bi stabilizirali financijska tržišta i smanjili volatilnost rublja.
Utjecaj rata i sankcija
Ruski potrošači posebno osjećaju posljedice rata u Ukrajini. Osim rasta cijena, proizvodni troškovi rastu zbog poremećaja u opskrbnim lancima i nedostatka radne snage, a povećani troškovi proizvodnje prebacuju se na krajnje potrošače. Vlada za visoke troškove života krivi sankcije koje su Rusiji uvele 'neprijateljske zemlje'. Predsjednik Vladimir Putin nedavno je odbacio tvrdnje da država 'zamjenjuje maslac za oružje', tvrdeći kako je situacija pod kontrolom.
'Apsolutno nema razloga za paniku', izjavio je Putin prošlog mjeseca, prenijela je agencija RIA Novosti. Međutim, ekonomisti upozoravaju da sankcije ostavljaju duboke posljedice na gospodarstvo.
Rusija pokušava ublažiti učinke sankcija mjerama poput zamjene uvoza domaćom proizvodnjom i izvozom nafte i plina u zemlje koje su spremne za suradnju. No, ove mjere nisu dovoljne za kompenzaciju gubitaka na globalnom tržištu.
MMF: Rast BDP-a usporit će
Unatoč izazovima, Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da će Rusija zabilježiti gospodarski rast od 3,6% u 2024. godini. Međutim, 2025. očekuje se značajno usporavanje rasta na samo 1,3%. Razlog leži u usporavanju privatne potrošnje i investicija, smanjenju zategnutosti na tržištu rada i slabijem rastu plaća.
