Ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu u veljači 2022. ne samo da je izazvala međunarodni bijes, već je pokrenula val sankcija osmišljenih tako da oslabe sposobnost Kremlja da vodi rat protiv svog susjeda
Ruska imovina u inozemstvu bila je zamrznuta, njezino gospodarstvo odsječeno od globalnog financijskog sustava, a izvoz energije na ciljniku, piše BBC-jev urednik iz Rusije Steve Rosenberg.
Njegovu analizu prenosimo u cijelosti.
'Sjećam se da su zapadni dužnosnici i komentatori opisali sankcije kao 'onesposobljujuće', 'oslabljujuće' i 'bez presedana'. S pridjevima poput ovih koji su punili eter, situacija se činila jasnom. Zasigurno nije bilo načina da rusko gospodarstvo izdrži pritiske. Suočen s mogućnošću ekonomskog kolapsa, Kremlj bi bio prisiljen povući se te povući i svoje trupe, zar ne?
Dvadeset sedam mjeseci kasnije rat bjesni. Daleko od toga da je osakaćena, ruska ekonomija raste. Međunarodni monetarni fond predviđa da će Rusija ove godine zabilježiti gospodarski rast od 3,2 posto. Opomene na stranu, to je još uvijek više nego u bilo kojem od naprednih svjetskih gospodarstava.
vezane vijesti
Sankcije nisu previše utjecale na rusko gospodarstvo
'Oslabljujuće' sankcije nisu proizvele nestašice u trgovinama. Police ruskih supermarketa su pune. Istina, rast cijena je problem. I nije sve što je bilo na prodaji još uvijek dostupno - niz zapadnih tvrtki napustio je rusko tržište u znak protesta zbog invazije na Ukrajinu.
Ali mnogi njihovi proizvodi još uvijek ulaze u Rusiju drugim putovima. Američku Cola-Colu još uvijek možete pronaći u ruskim trgovinama.
Izvršni direktori iz Europe i Amerike možda više ne hrle na ruski godišnji izložbeni gospodarski događaj - ali organizatori ovogodišnjeg Sanktpeterburškog međunarodnog gospodarskog foruma (nekoć nazivanog ruskim Davosom) tvrde da na njemu sudjeluju delegati iz više od 130 zemalja i teritorija.
Umjesto da klone pod teretom zapadnih sankcija, rusko gospodarstvo razvija nova tržišta na istoku i globalnom jugu. Sve to omogućuje ruskim dužnosnicima da se hvale time da pokušaji da se Rusija izolira, politički i ekonomski, nisu uspjeli.
'Čini se da se rusko gospodarstvo uspjelo prilagoditi vrlo nepovoljnim vanjskim uvjetima', kaže Jevgenij Nadoršin, viši ekonomist u PF Capitalu. 'Nema sumnje da su sankcije dosta pokvarile mehanizam djelovanja unutar gospodarstva. Ali puno toga je obnovljeno. Prilagodba se događa.'
Znači li to da sankcije nisu uspjele?
'Veliki problem bilo je naše razumijevanje onoga što sankcije mogu, a što ne mogu učiniti', kaže Elina Ribakova, viša suradnica u Institutu za međunarodnu ekonomiju Peterson.
'Nije to kao da pritisnete prekidač i Rusija nestane. Ono što sankcije mogu učiniti jest privremeno izbaciti zemlju iz ravnoteže dok ne pronađe način da ih zaobiđe, dok ne pronađe alternativne načine da dobije pošiljke ili proda svoju naftu. Upravo smo u tom prostoru u kojem je Rusija pronašla zaobilazno rješenje.'
Moskva je preusmjerila izvoz nafte iz Europe u Kinu i Indiju. U prosincu 2022. čelnici skupine G7 i EU-a uveli su plan ograničenja cijena s ciljem smanjenja prihoda koje Rusija zarađuje od izvoza nafte, pokušavajući ga zadržati ispod 60 dolara po barelu. Ali zapadni stručnjaci priznaju da je Rusija to vrlo lako uspjela zaobići.
Priča o ograničenju cijena naglašava dilemu za SAD i njegove partnere.
Rusija je i dalje jak igrač
Prepoznajući da je Rusija jedan od najvećih igrača na globalnom energetskom tržištu, pokušali su zadržati dotok ruske nafte kako bi izbjegli skok cijena energije. Rezultat toga je to da Moskva i dalje zarađuje.
'Na neki način odbili smo odgovarajuće sankcionirati rusku naftu', zaključuje Ribakova. 'Ovo ograničenje cijena je pokušaj da dobijemo kolač i da ga pojedemo. Prioriteti su dopustiti rusku naftu na tržištu i smanjiti prihode Rusije. A kada se ova dva prioriteta sukobe, nažalost prvi pobjeđuje. To Rusiji omogućuje da prikupi mnogo prihoda i nastavi s ratom.'
Rusija je postala najveći kineski dobavljač nafte. Ali važnost Pekinga za Moskvu proteže se daleko izvan izvoza energije. Kina je postala slamka spasa za rusko gospodarstvo te je trgovina između dviju zemalja dosegla rekordnih 240 milijardi dolara (188 milijardi funti) prošle godine.
Prošećite Sankt Peterburgom ili Moskvom i ne morate biti stručnjak za ekonomiju da shvatite koliko je Kina postala važna Rusiji pogođenoj sankcijama. Trgovine elektronikom ondje su pune kineskih tableta, gadgeta i mobitela. Kineski trgovci automobilima sada dominiraju lokalnim tržištem.
Nije da ruska automobilska industrija sjedi i vrti palčeve. Na poslovnoj izložbi u Nižnjem Novgorodu, ruskom premijeru Mihailu Mišustinu nedavno je prikazana potpuno nova verzija klasične ruske marke Volga. No nova Volga temelji se na kineskom automobilu Changanu.
'Gdje je napravljen ovaj volan? Je li kineski', upitao je premijer, očito iritiran nedostatkom ruskih komponenti.
'Želimo da [kotač] bude ruski', rekao je.
U konačnici, međutim, nije automobilska industrija ta koja pokreće gospodarski rast Rusije.
Vojna potrošnja to čini.
Otkako je Rusija pokrenula ono što Kremlj još naziva svojom 'specijalnom vojnom operacijom' u Ukrajini, tvornice naoružanja rade non-stop i sve je više Rusa zaposleno u sektoru obrane. To je dovelo do povećanja plaća u vojno-industrijskom kompleksu.
Ali onaj tko troši puno na vojsku ima manje za trošenje na sve ostalo.
'Dugoročno gledano, uništavate gospodarstvo', smatra Chris Weafer, osnivač euroazijske konzultantske tvrtke Macro-Advisory. 'Nema novca koji ide u budući razvoj.'
Kaže da se još 2020. puno raspravljalo o programu Nacionalnog projekta, prema kojem je 400 milijardi dolara trebalo potrošiti na poboljšanje ruske infrastrukture, transporta i komunikacija. Umjesto toga, 'gotovo sav taj novac skrenut je za financiranje vojnog industrijskog kompleksa i podršku stabilnosti u gospodarstvu'.
Rusko gospodarstvo se prilagodilo
Nakon više od dvije godine borbi rusko gospodarstvo se prilagodilo pritiscima rata i sankcija. Ali SAD sada prijeti sekundarnim sankcijama stranim bankama koje obavljaju transakcije s Moskvom, a to Rusiji stvara cijeli niz problema.
nove blokade
Što su to sekundarne sankcije?
Sekundarne sankcije usmjerene su na banke koje podržavaju ruski vojno-industrijski kompleks. Cilj ovih mjera je ograničiti financijske institucije koje olakšavaju rad subjekata ključnih za ruske vojne sposobnosti. Uvođenjem ovih sankcija, SAD nastoji poremetiti kanale financiranja i opskrbne lance koji jačaju ruski obrambeni sektor, slabeći tako njegovu vojnu infrastrukturu. Taj je potez dio šire strategije za primjenu ekonomskog pritiska na Rusiju kao odgovor na njezine akcije. Sekundarne sankcije znače da ne samo ruske, već i strane banke koje posluju s tim sankcioniranim subjektima riskiraju biti odsječene od financijskog sustava SAD-a. Ovo značajno podiže uloge za međunarodne banke i tvrtke jer bi održavanje odnosa s ruskom vojno-industrijskom bazom moglo dovesti do ozbiljnih posljedica, učinkovito izolirajući te subjekte od globalne financijske mreže.
'Proizvodi su usporili dolazak u Rusiju', kaže Chris Weafer. 'Rezervni dijelovi su teže dostupni. Svaki dan čuju se priče o bankama u Kini, Turskoj i Emiratima koje odbijaju raditi s ruskim transakcijama, bilo da se radi o novcu iz Rusije za kupnju robe, bilo o novcu koji se vraća u Rusiju kao plaćanje nafte ili drugog uvoza. Ako se to ne riješi, Rusija će do jeseni imati financijsku krizu.'
Zato bi bilo pogrešno zaključiti da je Rusija pobijedila sankcije. Do sada su pronađeni načini na koje se s njima nositi, zaobići ih, smanjiti prijetnju od njih.
Ali pritisak sankcija na rusko gospodarstvo nije nestao.
