U gospodarskom smislu ova godina je zasad za Europsku uniju godina osvještavanja o neodrživoj ovisnosti o drugim zemljama. Isprva je EU shvatio da se u energetskom smislu mora 'osamostaliti' odnosno skinuti s ruskog plina. Sada, s pojačavanjem tenzija između Kine i Tajvana, EU je primio još jedan šamar. Koliko se god to činilo izazovnim, ruski plin ipak je zamjenjiv, ali tajvanski čipovi o kojima ovise mnoge industrije to nisu. Ta otočna država naime raspolaže s daleko najjačim ljudskim kapitalom u ovoj industrijskoj niši, ima i tehnologiju i know-how koji drugi nemaju, a u slučaju obustave proizvodnje mnogim europskim industrijama prijetila bi nezapamćena kriza
Trgovinske sankcije koje je Kina uvela Tajvanu kao odgovor na posjet predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi još su jedan podsjetnik Europskoj uniji koliko je ovisna o ovom malom otoku s 23 milijuna stanovnika koji Peking smatra dijelom Kine. I dok Kina povećava pritisak na Tajvan i SAD, kolateralna žrtva tenzija je europski tehnološki lanac opskrbe, ovisan o tajvanskim čipovima, piše Politico.
Tajvan i zapadne tvrtke u velikom su riziku od rasplamsavanja kineskog gnjeva i pooštravanja mjera u vidu potpune blokade trgovine ili u najgorem slučaju kineske invazije na ovaj otok.
Bilo kakva blokada u proizvodnji u ovoj demokratskoj otočnoj republici osjetno bi se odrazila na ostatak svijeta, što se već moglo vidjeti i za vrijeme pandemije covida-19 kada su zbog manjka tajvanskih čipova mnogi proizvođači automobila morali smanjiti proizvodnju.
vezane vijesti
Cijeli svijet ovisan o jednoj tvrtki
Prema Američkom udruženju industrije poluvodiča više od 90 posto vrhunskih čipova u svijetu proizvodi se na Tajvanu. Prošle godine elektronički strojevi i uređaji činili su 60 posto uvoza iz Tajvana u Europsku uniju. Najgori scenarij za europske tvrtke bio bi iznenadno smanjenje zaliha čipova koje proizvodi Taiwan Semiconductor Manufacturing Co (TSMC). TSMC naime kontrolira više od polovice svjetskog tržišta poluvodiča.
Kupci su im mahom najveći igrači u globalnog tehnološkoj industriji, među kojima su naistaknutiji Apple, Qualcomm, Infineon i Nvidia. Kratko rečeno, svi tehnološki giganti koji se bave digitalizacijom i umjetnom inteligencijom ovise upravo o TSMC-ju.
Stoga nije slučajno da se Pelosi tijekom svog posjeta Tajvanu sastala i s predsjednikom tvrtke Markom Liuom. Neposredno prije posjeta Liu je za CNN rekao da bi u slučaju kineske invazije zasigurno došlo do obustave proizvodnje čipova.
Europa je kroz godine postala iznimno ovisna o tajvanskim čipovima. Jedan od najvećih aduta Tajvana je stručni kadar i dugogodišnje ulaganje u specijalizaciju svojih ljudi za STEM-područje, a upravo to Europi nedostaje. Druga stavka je tehnologija kojom raspolaže TSMC, koji može proizvesti čipove i manje od pet milimetara nužne za proizvodnju najnovijih visokotehnoloških roba. Za sljedeću godinu najavljeni su i čipovi veličine tri nanometra, koji će biti ključni za autonomnu vožnju. Uz TSMC jedino još Samsung trenutačno može proizvesti čipove manje od pet nanometara.
Europska unije svjesna je kompleksnosti situacije. 'To je sektor koji iziskuje ogroman novčani i ljudski kapital i podložan je brzim i velikim promjenama u tehnološkom razvoju', rekao je jedan dužnosnik EU-a.
I Kina, najveći proizvođač silicija na svijetu, svjesna je važnosti ove tvrtke za svjetsku tehnološku industriju. Kina i Tajvan su naime u svojevrsnoj simbiozi jer se čipovi koji se proizvode na Tajvanu prave od silicija uvezenog iz Kine, a Kina pak ovisi o tajvanskim čipovima jer sama još uvijek na raspolaže tehnologijom kojom bi mogla proizvesti tako malene čipove vrhunske kvalitete.
Koje su opcije Europske unije?
U lipnju je veliki kineski ekonomski stručnjak Chen Wenling otvoreno pozvao Peking da 'preuzme' TSMC, u slučaju da Zapad Kini uvede sankcije kao Rusiji. Ipak, mala je vjerojatnost da će do toga doći jer TSMC ovisi o opremi kompanija iz drugih zemalja.
Tu je jako bitan europski igrač nizozemski ASML (Advanced Semiconductor Materials Lithography), koji ima najveći udio u proizvodnji strojeva i tehnologije kojima se proizvode čipovi. Zbog toga je šef TSMC-a i rekao da njegova tvrtka neće biti operativna ako Kina izvrši invaziju na Tajvan.
To je s jedne strane i karta na koju Europa može igrati u pregovorima jer se čipovi ne mogu proizvesti bez europske opreme. Ovakva nesigurna situacija i strah od najgoreg scenarija u kojem dolazi do potpune obustave proizvodnje tajvanskih čipova nesumnjivo će motivirati europske čelnike da ubrzaju proces smanjivanja ovisnosti o stranim proizvođačima čipova.
Europska unija s tim se uhvatila u koštac još u veljači ove godine prijedlogom zakona kojim bi Europa trebala ojačati poziciju u industriji poluvodiča. Cilj je do 2030. godine udvostručiti udio u globalnoj proizvodnji čipova s 20 na 30 posto, piše Deutsche Welle. Tako novim Zakonom o čipovima Europska komisija želi vlastitu industriju ojačati s 43 milijarde eura. I planirana tvornica čipova američkog proizvođača Intel u njemačkom Magdeburgu jedan je od koraka u ostvarivanju veće neovisnosti o tajvanskoj tehnologiji.
