Reforme se nameću kao rješenje svih gospodarskih problema, a često se žmiri na njihove negativne posljedice koje mogu stvoriti još više komplikacija. Ustvrdio je to na skupu Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji u srijedu slovenski profesor Jože Mencinger, uspoređujući gospodarske prilike u Sloveniji i Hrvatskoj
Prije usporedbe osvrnuo se na reforme: 'One nisu baš takvo rješenje koje će popraviti sve probleme jer se uvijek žmiri na njihove posljedice. Neke komplikacije je donijela baš Europska unija, stalno tražeći reforme.'
Mencinger je inače bio jedini govornik koji je upozorio na opasnosti od prebrzog srljanja u reforme bez razmatranja i njihovih negativnih posljedica.
Osnovna razlika između Hrvatske i Slovenije, rekao je, stope su zaposlenosti i nezaposlenosti, a one su znatno povoljnije za Sloveniju. Svi ostali ključni pokazatelji su slični, osim što je hrvatska privreda uz izuzetak turizma prilično zatvorena prema svijetu.
Što se inozemnog duga tiče, Slovenija je u boljem položaju jer on iznosi samo 40 posto BDP-a dok se u Hrvatskoj taj iznos penje na 90 posto BDP-a, što će stvarati probleme u plaćanju kamata. Mencinger se osvrnuo i na premiju rizika koju plaćaju sve zemlje prilikom zaduženja, pojasnivši da je ona 'špekulativna' i previše ovisi o vođenju monetarnih politika u svijetu nego što odgovara stvarnom stanju.
'Završeno je hazardersko doba. Kupovalo se svašta, a banke su to podržavale jer su imale goleme količine jeftinog novca. To je trajalo tri godine, a tada je naš strani dug skočio s nule na deset milijardi eura. U krizi je kreditiranje stalo i sada imamo sasvim nov pogled na ekonomiju te želimo ponovno pokrenuti proizvodnju', zaključio je.
Mladen Vedriš, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, govorio je o hrvatskoj ekonomskoj politici u kontekstu članstva u Europskoj uniji. Napomenuo je da EU od Hrvatske očekuje reforme jer inače nitko neće imati koristi od članstva u toj zajednici.
Zabrinut je zbog rasta javnog duga, što se ne smije ignorirati. 'Hrvatska s najvećim deficitom u srednjoj i istočnoj Europi definitivno nije prvi izbor onih koji žele investirati', rekao je Vedriš.
Što se reformi tiče, ustvrdio je da ih je lakše popisati i nabrojiti nego ostvariti u konkretnom vremenu i prostoru. 'Reforme nisu penalizacija, nego rješenje za izlazak iz krize', smatra Vedriš.
Osvrnuo se na Nacionalni plan reformi, donesen ove godine, koji ukazuje na to da smo se odlučili za promjene, ali samo normativno. 'Ciljevi su nam rast, bolje upravljanje javnim sektorom i smanjenje duga - sve je poznato i ostaje nam samo pitanje djelovanja. Kada dođe do djelovanja, svi se zaklinjemo u poboljšanja, ali Meksiko, Bugarska i Rumunjska stoje bolje od nas', rekao je Vedriš.
Kao primjer tromosti koja nastaje zbog neprovođenja reformi naveo je već famozni primjer izdavanja građevinske dozvole, za koju u Hrvatskoj u prosjeku treba 21 dan, a u regiji 16 dana.
