Predloženom zakonu oštro se protivi Hrvatska udruga banaka (HUB), čiji je predsjednik Zoran Bohaček Odboru ponudio 17 amandmana i 40 prijedloga koji bi, tumači, predloženi zakon uskladili s drugim zakonima i pravnim načelima.

'Ovaj prijedlog kosi se s devet ustavno-pravnih pitanja i općih pravnih načela', ustvrdio je Bohaček, predlažući da se tekst uputi u treće čitanje.

Bankarima posebno smeta odredba po kojoj će se kamate, ako tečaj poraste za više od 20 posto, vratiti na početne, kakve su bile u trenutku ugovaranja kredita.

Bohaček ističe da se zakon ne bi smio odnositi na ranije sklopljene ugovore te da problem 'švicaraca' treba riješiti dogovorno, olakšavanjem položaja dužnika kojima je otežano vraćanje duga. Smatra da se izvršna vlast ne bi trebala miješati u odnose banaka i klijenata.

'Nadamo se jedino da zakonodavna vlast, znači ovaj Sabor, neće nasjesti na istu stvar i pokušati kažnjavati nekoga samo zato što je jedno ministarstvo subjektivno procijenilo da ga treba kazniti', rekao je Bohaček

Njegov je govor izazvao oštru reakciju zastupnika, koji su Bohačeku poručili da vrlo dobro znaju svoje dužnosti i da neće dopustiti bankama da im dijele lekcije.

Banke i njihovi predstavnici do sada su jako dobro živjeli, uživali su u svojoj lagodnosti i životu bubrega u loju i postali tako bahati da nama ovdje u Saboru dijele lekcije što treba činiti u odnosu na izvršnu vlast', ocijenio je Ivo Jelušić (SDP).

Srđan Gjurković (HNS) smatra da su banke predugo čekale s dogovorom. 'Činjenica da banke sada nude dogovor ukazuje na to da bankarski sustav vidi grešku, ali da nije dovoljno kvalitetno reagirao', rekao je Gjurković.

Protiv konačnog prijedloga zakona su HDZ-ovi zastupnici, koji tvrde da je srž problema u visokoj cijeni zaduživanja države, koja je jedan od parametara pri utvrđivanju kamate na potrošačke i stambene kredite, a uvjereni su da se položaj dužnika ne može poboljšati dok se ne preokrenu loši ekonomski trendovi.

Martina Dalić (HDZ) upozorila je i da predloženi zakon štiti dužnike u švicarskim francima, ali ne i one koji su se zadužili u eurima ili kunama.

Njezina stranačkog kolegu Ivana Šukera spor između banaka i vlade podsjeća na dva jarca na brvnu. 'Ni jedan ne popušta, a ja se bojim da će se brvno na kraju slomiti, oba jarca pasti u provaliju, a ceh će platiti građani', rekao je Šuker

Konačnim prijedlogom zakona o potrošačkom kreditiranju Vlada predlaže da naknade vezane uz odobrene kredite moraju biti vezane uz stvarni trošak odobravanja, te se zabranjuje se uvođenje novih naknada nakon sklapanja ugovora o kreditu.

Pored toga, Ministarstvu financija daje se ovlast da propisuje koje su naknade dozvoljene za stambene kredite. Uvodi se i obveza vjerovnika da pisanim putem potrošača upozori na rizike povezane s promjenom tečaja, promjenom kamatne stope te gubitkom prihoda samog potrošača.

Kod ugovaranja promjenjive kamatne stope, Vlada predlaže egzaktno definiranje parametara koji se mogu koristiti kao osnova za promjenu ugovorene promjenjive kamatne stope (EURIBOR, LIBOR, NRS ili prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti).

S ciljem izbjegavanja diskriminacije potrošača koji su sklopili ugovor prije stupanja na snagu izmjena zakona i kod kojih nisu bili definirani parametri na temelju čije će se promjene mijenjati ugovorena promjenjiva kamatna stopa, Vlada je predložila da i u takvim ugovornim odnosima vjerovnik mora kao podlogu za sve buduće promjene kamatne stope ugovoriti promjenjive parametre (EURIBOR, LIBOR, NRS ili prosječnu kamatnu stop na depozite građana u odnosnoj valuti), fiksnu maržu i razdoblja promjena kamata.

Pri tome, kod onih ugovora o kreditu kod kojih je tečaj tijekom otplatnog razdoblja aprecirao više od 20 posto kamatna stopa niti fiksne marže ne smiju biti veće od početnih, čime se štiti najugroženija skupina građana, koja je bila izložena ne samo rastu kamatne stope nego i značajnom rastu tečaja.