'Cijeli život živim sa šumama, šume su moj život, a tvrtka Hrvatske šume druga obitelj. U njoj sam proveo cijeli radni vijek, 39 godina dosad, prošao sva radna mjesta, od početničkog na terenu pa do pozicije predsjednika Uprave. Tu sam se posebno trudio voditi tvrtku pažnjom dobroga gospodara', piše Jutarnji list.

'Upravo snažnim zalaganjem mene i mojih bliskih suradnica i suradnika u Upravi, Podružnici Split i stručnim službama uspjeli smo naplatiti ovaj sporni dug CEMP-a koji se vukao godinama i na taj način zaštitili smo interes RH', rekao je za Jutarnji Jakupčić i detaljno objasnio tijek događanja i ulogu Hrvatskih šuma u tom projektu o kojem je svjedočio nakon uhićenja, istog dana kada je i otišao kući.

Iako mu nije bilo ugodno odgovarati suradnicima na intimna pitanja o njegovu doživljaju uhićenja i negativnoj percepciji javnosti te pritiscima na obitelj koji idu uz medijsko predstavljanje uhićenja, Jakupčić nam je jučer, umjesto dogovorenog intervjua o njegovoj ulozi u toj aferi, na odvjetnikov savjet, ponudio samo reakciju na intervju u Večernjem listu Milenka Bašića, vlasnika vjetroparka projekta Krš-Pađene i drugooptuženog u aferi “vjetroelektrana”. On je među ostalim prozvao i Hrvatske šume da su ga ucjenjivale radi plaćanja gradnje cesta u šumama, vezano uz projekt.

Jakupčić je uz savjet odvjetnika Jutarnjem ponudio priopćenje koje se prenosi cijelosti: “Hrvatske šume d.o.o. odbijaju navode predstavnika CEMP-a o bilo kakvom ‘reketu’ i kočenju investicije, međutim, kao tijelo kojemu su povjerene na gospodarenje šume i šumsko zemljište u vlasništvu RH, vode računa da svaka investicija koja se odvija na tom zemljištu bude u skladu sa zakonima i pozitivnim propisima RH.

Investicija tvrtke CEMP u tome nije nikakva iznimka jer se prema svim investitorima postupa jednako, što potvrđuju brojne vjetroelektrane koje su već sagrađene i puštene u rad. Za početak ovog projekta Hrvatske šume dale su posebne uvjete gradnje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, u kojima su propisale sva ograničenja i pravila kojih se investitor mora pridržavati ukoliko gradi na šumskom zemljištu, upravo iz razloga kako se ne bi devastirao prostor i kako bi se očuvala i zaštitila bioraznolikost.

Nažalost, investitor prilikom izgradnje nije poštivao navedene uvjete te je počinio šumsku štetu. Moglo se čuti kako investitor u medijima tumači kako se po njegovom mišljenju ne radi o šumi, međutim, riječ je o dragocjenom biljnom pokrovu čije je očuvanje ključno za krški teren, stvaranje tla, sprječavanje erozija i zaštitu staništa.

Dapače, Zakonom o šumama takvo je raslinje posebno zaštićeno. Investitor se oglušio na pisana i usmena upozorenja da prestane s takvom praksom. Za potrebe gradnje vjetroelektrana, investitor je najprije morao izgraditi prometnice te je od Hrvatskih šuma zatražio ugovor i tom je prilikom bio jasno upoznat s činjenicom da je zakonom predviđeno da ih je dužan izgraditi o svom trošku i predati ih na upravljanje Hrvatskim šumama.

Treba napomenuti da navedene prometnice nisu bile planirane našim planovima, već ih je investitor gradio za svoje potrebe. Hrvatske šume na krškim područjima šumske protupožarne prometnice grade prema procjenama ugroženosti šuma od požara, a navedene i od investitora izgrađene prometnice na navedenom području nisu bile u našim planovima.

Budući da su Hrvatske šume od svog osnivanja izgradile više od 5530 kilometara šumskih cesta, nije nam nepoznat trošak njihove gradnje te nas je jako iznenadila procjena investitora o trošku u iznosu od cca 29 milijuna kuna, jer je taj trošak realno višestruko manji. Nadalje, investitor je tražio da se troškovi ulaganja u šumske prometnice ‘prebiju’ s naknadom za služnost, što je zakonski nemoguće, na što je investitor upozoren.

Naime, temeljem Odluke Ministarstva državne imovine investitor je bio dužan platiti naknadu za služnost na šumskom zemljištu u vlasništvu RH. Hrvatske šume izradile su obračun naknade u iznosu od 6 milijuna kuna i dostavile ga investitoru i nadležnom ministarstvu u lipnju 2019.

Investitor je navedeno odbijao platiti i punih šest mjeseci vršio pritisak kako bi izbjegao plaćanje naknade, no na kraju je u prosincu 2019. ipak uplatio traženo i sklopio Ugovor o služnosti s Ministarstvom poljoprivrede. Napominjemo kako je Uprava HŠ na čelu s predsjednikom Uprave g. Jakupčićem naplatila dug od CEMP-a koji potječe iz 2015. godine, odnosno od bivše Uprave HŠ d.o.o. Nakon što je uplaćen navedeni iznos, Uprava šuma Podružnica Split izdala je suglasnost na tehnički pregled vjetroelektrane Krš-Pađene.

Napominjemo kako su Hrvatske šume i njena Uprava u predmetu vjetroelektrane Krš-Pađene postupale pažnjom dobroga gospodara i naplatile iznos od 6 milijuna kuna od tvrtke CEMP po osnovi služnosti i pritom nisu pogodovale nikome, niti su reagirale na pozive i pritiske državne tajnice gospođe Rimac, već upravo suprotno, takve pritiske su rezolutno odbile”.